Stručnjaci upozoravaju: napadi nove generacije mogu obrisati uređaje, prekinuti lance snabdijevanja i ugroziti rad NHS-a

Razorni kibernetički napad na medicinskog giganta Stryker otvorio je novo poglavlje u digitalnim prijetnjama, upozoravaju stručnjaci. Incident, koji se dogodio 11. marta, pokazao je kako napadi povezani s geopolitičkim sukobima mogu imati direktne posljedice na svakodnevni život – uključujući i funkcionisanje zdravstvenih sistema.

Napad je izvela hakerska grupa Handala, navodno kao odgovor na američko-izraelske udare na Iran. Umjesto klasične ucjene, korištena je tzv. „wiper“ taktika – ciljano brisanje podataka i onesposobljavanje sistema.

Masovno brisanje uređaja u nekoliko sati

Hakeri su kompromitovali administrativne pristupne podatke u Microsoft Intune sistemu za upravljanje uređajima, koji koristi veliki broj britanskih bolnica. Nakon toga su aktivirali globalnu naredbu za brisanje podataka.

U roku od nekoliko sati između 80.000 i 200.000 servera, poslovnih laptopa i privatnih pametnih telefona vraćeno je na fabričke postavke. Nestale su fotografije, bankarske aplikacije, pa čak i eSIM kartice, što je korisnicima onemogućilo osnovnu komunikaciju, uključujući pozive hitnim službama.

Direktan udar na zdravstveni sistem

Budući da je Stryker ključni dobavljač defibrilatora, hirurških instrumenata i ortopedskih implantata za NHS, napad je imao neposredne posljedice na zdravstveni sektor.

Digitalni sistemi naručivanja su pali, a NHS je bio primoran aktivirati hitne protokole upravljanja potražnjom. Time se pokazalo da jedan kibernetički napad može vrlo brzo prerasti u stvarni rizik po pacijente.

Nova faza cyber prijetnji

Prema riječima stručnjaka iz kompanije SonicWall, ovakvi napadi označavaju promjenu u pristupu – fokus se pomjera s finansijske koristi na destabilizaciju i ometanje rada sistema.

„Wiper“ napadi imaju za cilj uništavanje podataka i prekid operacija, često kao dio šire geopolitičke strategije. Iako ransomware i dalje dominira, u periodima političkih tenzija raste broj destruktivnih napada.

Ranjivi sektori i „skrivene prijetnje“

Najizloženiji su sektori zdravstva i energetike, prvenstveno zbog složenih lanaca snabdijevanja, zastarjelih sistema i potrebe za stalnim radom. Dodatni problem predstavlja i tzv. „Shadow AI“ – korištenje neodobrenih alata koji mogu ugroziti sigurnost podataka.

Napadi danas često počinju u jednoj regiji, a zatim se šire kroz međunarodne mreže i partnere, koristeći povjerenje između organizacija kao slabost.

Digitalna paraliza kao realna prijetnja

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi incidenti pokazuju koliko su savremeni sistemi ranjivi. Opasnost više nije samo gubitak podataka, već potpuna operativna paraliza – nemogućnost komunikacije, koordinacije i osnovnog funkcionisanja.

Iako je scenario potpunog „digitalnog spaljivanja“ i dalje ekstreman, tehnologija koja to omogućava već postoji. Upravo zato se naglašava potreba za jačanjem sigurnosnih mjera, boljom kontrolom pristupa i planiranjem otpornosti sistema.

Jedno je sigurno – kibernetički rat više nije teorija, već stvarnost koja se ubrzano razvija.

Izvor: Express