admin
Više od 550 javnih preduzeća zapošljava preko 80.000 ljudi, a stručnjaci upozoravaju da postojeći sistem nadzora nad njihovim radom nije dovoljno efikasan niti osigurava odgovornost za upravljanje javnim novcem.
Kroz javna preduzeća u Bosni i Hercegovini svake godine prolaze milijarde konvertibilnih maraka javnog novca, ali nadzor nad njihovim poslovanjem i dalje je nedovoljno uređen i često neefikasan. Upozoravaju na to analize koje ukazuju na ozbiljne nedostatke u postojećem sistemu kontrole rada javnih preduzeća.
Jedan od ključnih mehanizama nadzora jeste razmatranje godišnjih izvještaja o poslovanju. Međutim, iako su javna preduzeća zakonski obavezna da najmanje jednom godišnje podnose izvještaje svojim osnivačima, u praksi se ta obaveza često ne poštuje.
Brojna javna preduzeća ne dostavljaju izvještaje u zakonom propisanim rokovima, dok se oni koji budu dostavljeni često ne razmatraju blagovremeno. Njihovo razmatranje nerijetko zavisi od političkih okolnosti, interesa ili prioriteta zakonodavnih tijela.
Zbog toga se sve češće traži unapređenje zakonskog okvira kojim bi parlamenti i skupštine bili obavezani da izvještaje javnih preduzeća razmatraju u jasno definisanim rokovima. Takvo rješenje, smatraju zagovornici reformi, doprinijelo bi većoj odgovornosti uprava i transparentnijem upravljanju javnim sredstvima.
Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini posluje više od 550 javnih preduzeća u kojima je zaposleno preko 80.000 radnika. Zbog njihove važnosti za ekonomiju i svakodnevni život građana, pitanje kontrole njihovog rada smatra se jednim od ključnih pitanja odgovornog upravljanja javnim resursima.
Predlažu se i dodatne izmjene Zakona o javnim preduzećima koje bi uključivale sankcije za nepoštivanje obaveze podnošenja izvještaja, jasnije kriterije za imenovanje uprava i nadzornih odbora, regulisanje statusa vršilaca dužnosti direktora te obavezu objavljivanja biografija rukovodilaca i ključnih informacija o poslovanju na službenim internet stranicama preduzeća.
Posebno se naglašava potreba da rukovodeće funkcije u javnim preduzećima budu popunjavane na osnovu stručnosti, iskustva i rezultata rada, a ne političke podobnosti.
Zagovornici reformi smatraju da javna preduzeća ne smiju biti prostor za političko zbrinjavanje kadrova, već servisi koji će odgovorno upravljati javnim novcem i pružati kvalitetne usluge građanima.
Kako građani kroz poreze i druge javne prihode finansiraju rad ovih preduzeća, od izabranih predstavnika očekuje se da osiguraju efikasan i kontinuiran nadzor nad njihovim poslovanjem, s ciljem povećanja transparentnosti, odgovornosti i kvaliteta usluga.
