admin
Zaštita od nasilja u porodici u entitetima – procedure i pravni okviri u RS-u i FBiH
Svaka priča koja počinje sa: „ćutala sam jer…“ ima pravo na kraj koji kaže: „više ne moram“. U situacijama porodičnog nasilja, žrtva često trpi u tišini – ali pravni propisi govore umjesto nje.
1. Zašto je „šutnja više nije opcija“
Žrtve porodičnog nasilja često neće prijaviti nasilnika zbog straha, osjećaja krivice, ekonomske zavisnosti ili društvenih pritisaka. Međutim, zakoni predviđaju da zaštita počinje – ne kada žrtva progovori – već kada neko reaguje. U entitetu Republika Srpska (RS) nasilje u porodici više nije tretirano kao običan prekršaj – ono je krivično djelo.
Tako je jednoj ženi iz Banja Luke omogućena hitna zaštitna mjera, a nasilnik je odgovarao—što pokazuje da mehanizmi funkcionišu.
Dakle: prijava nije samo opcija – već kezd zaštite. Od policajaca, centara za socijalni rad, svjedoka – dužnost je reagovati. U RS-u su promijenjeni i propisi koji obavezuju sve subjekte da prijave nasilje.
U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), novi zakon iz marta 2025. omogućava nove tehnike zaštite – npr. elektronske narukvice nasilniku.
2. Koje su procedure i koji subjekti su uključeni
Kad se prijavi nasilje u porodici, postupak najčešće ide ovako:
- Žrtva ili bilo koja osoba prijavljuje nasilje policiji, centru za socijalni rad ili tužilaštvu.
- Policija odmah interveniše, po potrebi izdaje privremenu mjeru zaštite žrtve: udaljenje nasilnika, zabrana prilaska, zabrana komunikacije.
- U FBiH novi zakon predviđa i elektronsku narukvicu za nasilnika.
- Žrtvi se može omogućiti smještaj u „sigurnu kuću“ ili drugo odgovarajuće mjesto. Na primjer, raniji zakon FBiH je predviđao zbrinjavanje žrtve u sigurnu kuću na najviše šest mjeseci.
- Subjekti zaštite (policija, socijalni rad, tužilaštvo, sud) koordiniraju svoje aktivnosti da zaštita bude hitna i učinkovita.
- Nasilnik može biti krivično gonjen, odnosno podvrgnut sankcijama koje propisuje zakon.
Važno je istaći – i pasivnost (ne prijavljivanje) može imati posljedice za one koji su zakonski obavezni da postupaju. U RS-u se ukidanje statusa prekršaja i prelazak na krivično djelo smatra velikim pomakom.
3. Usporedba zakonodavstva: RS vs FBiH
| Entitet | Zakon | Tretman nasilja | Najznačajnije promjene |
|---|---|---|---|
| RS | Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Službeni glasnik RS“ br. 102/12 i dr.) | Nasilje u porodici je krivično djelo (član 190. KZ RS) – uključujući prijetnju, drsko ponašanje, ugrožavanje tjelesnog ili psihičkog zdravlja člana porodice. | Od 1. 5. 2020. nasilje već nije prekršaj nego krivično djelo. |
| FBiH | Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama objavljen u „Službenim novinama FBiH“ br. 19/25, stupio na snagu 2025. | Uvodi specifične mjere zaštite: hitne mjere, elektronski nadzor, proširen krug zaštite (nasilje prema ženama) | Zakon je usvojen radi usklađivanja s međunarodnim standardima i Direktivom EU 2024/1385. |
Neke ključne razlike koje korisnik treba znati:
- U RS-u se nasilje u porodici tretira isključivo kroz krivično pravo (KZ RS član 190). Faktički prekršaji su ukinuti u tom smislu.
- U FBiH je raniji zakon (npr. iz 2013.) tretirao nasilje u porodici kao prekršajni postupak u određenim slučajevima, ali novi zakon (2025.) kreće ka jačoj krivično-pravnoj zaštiti.
- RS-ova regulativa omogućava kazne zatvora od 2 do 10 godina ako je došlo do teškog povređivanja žrtve ili žena/-roditelj dijete.
- FBiH novi zakon dodatno uvodi institut zaštite „nasilja prema ženama“ kao posebnog oblika, što implicira jači sistem zaštite i širi krug subjekata zaštite.
4. Šta znači za žrtvu – praktične napomene
- Ako ste žrtva ili znate nekoga tko jeste: prijavite slučaj – policiji ili centru za socijalni rad. Ne morate čekati da situacija eskalira.
- Zadržite dokaze ako je moguće – pisane poruke, snimci, fotografije, izljevi nasilja.
- Zakon predviđa hitne mjere – udaljenje nasilnika, zabrana prilaska – što odmah dovodi do zaštite.
- U FBiH novi zakon omogućava elektronski nadzor nasilnika.
- Provjerite da li je u vašem kantonu pokrenut postupak po novom zakonu – u FBiH primjena može varirati kanton od kantona.
- Status prijave ne zavisi samo od žrtve – institucije su dužne postupiti. Ako su propustile – moguće je pokretanje postupka protiv njih.
5. Zaključak
Kad se tišina prekine, zakon govori umjesto žrtve. U RS-u i FBiH zakonski okviri su znatno unaprijeđeni – nasilje u porodici više nije tema koja se „čeka da prođe“, već predmet hitne zaštite i sankcija.
U RS-u – prelazak na krivično djelo simbolizuje ozbiljnost. U FBiH – novi zakon donosi dodatne alate zaštite i širi zaštitu i prema ženama.
Samo prijavom počinje zaštita – šutnja nije opcija.
Izvor: Vaša prava BiH
