Saveznici iz NATO-a balansiraju između pritiska Donalda Trumpa i straha od nove eskalacije sukoba s Iranom
Kako ratna eskalacija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ulazi u treću sedmicu, evropske zemlje sve otvorenije odbijaju zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da se uključe u vojnu operaciju deblokade Hormuškog moreuza.
Riječ je o jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kroz koji prolazi oko petine globalne trgovine naftom, a njegova blokada izaziva ozbiljnu zabrinutost na međunarodnim tržištima.
Pritisak iz Washingtona
Trump je proteklih dana pojačao retoriku prema evropskim saveznicima, poručujući da je njihovo učešće u operaciji “najmanje što mogu učiniti” s obzirom na američku vojnu zaštitu koju uživaju decenijama.
Posebno je naglasio prisustvo američkih vojnika u Evropi, sugerišući da bi odbijanje saradnje moglo imati posljedice po buduće odnose unutar NATO saveza.
Upozorio je i da bi nedostatak podrške mogao biti “veoma loš za budućnost NATO-a”, čime je dodatno podigao tenzije između Washingtona i evropskih prijestolnica.
Oprez Evrope: između savezništva i izbjegavanja rata
Iako pojedine evropske države razmatraju načine da doprinesu stabilizaciji situacije i eventualnom ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, većina njih odbija direktno vojno angažovanje.
Glavni razlog leži u strahu od uvlačenja u novi, potencijalno dugotrajan sukob na Bliskom istoku, koji mnogi evropski lideri ne smatraju svojim ratom.
Istovremeno, evropske vlade nastoje izbjeći ozbiljno narušavanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, što dodatno komplikuje njihovu poziciju.
Test za Zapadni savez
Aktuelna kriza sve više poprima karakter testa jedinstva Zapada. Dok Donald Trump insistira na zajedničkom odgovoru, evropski saveznici pokušavaju pronaći balans između političke lojalnosti i vlastitih sigurnosnih interesa.
U tom kontekstu, pitanje Hormuškog moreuza prerasta iz regionalnog sigurnosnog problema u širi geopolitički izazov koji može redefinisati odnose unutar NATO saveza.
Jer, kako poručuju pojedini evropski zvaničnici – ovo možda jeste globalna kriza, ali za mnoge u Evropi, to i dalje nije njihov rat.
