Prijetnje, govor mržnje, online uhođenje, neovlašteno objavljivanje fotografija i podataka o djeci te dijeljenje protivpravnog sadržaja mogu imati ozbiljne pravne posljedice

Društvene mreže odavno su postale dio svakodnevnog života. Objavljujemo fotografije, komentarišemo, dijelimo tuđe objave i komuniciramo s drugima, često ne razmišljajući da određeni sadržaji mogu imati i pravne posljedice.

Upravo na to upozorava Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona, koje je pripremilo edukativnu brošuru pod nazivom „Društvene mreže nisu zakonski slobodna zona“.

Brošura je namijenjena građanima, a kroz sedam najčešćih situacija objašnjava na šta treba obratiti pažnju prije nego što se klikne na „Objavi“ ili „Podijeli“. Tužilaštvo posebno naglašava da cilj nije zastrašivanje građana, već njihovo informisanje o mogućim pravnim posljedicama ponašanja na internetu.

Prijetnja nije samo „komentar“

Kako se navodi u brošuri, ozbiljna prijetnja napadom na život ili tijelo upućena putem društvenih mreža može predstavljati krivično djelo ugrožavanja sigurnosti.

Činjenica da je poruka napisana „u afektu“ ili kao komentar na internetu sama po sebi ne znači da nema pravnih posljedica.

Govor mržnje nije sloboda govora

Sloboda izražavanja podrazumijeva pravo na mišljenje, kritiku, neslaganje i raspravu, ali postoje zakonske granice.

Javno izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti može predstavljati krivično djelo. Brošura ukazuje i na odredbe Krivičnog zakona BiH koje se odnose na javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema grupi ili njenom članu zbog rase, boje kože, vjeroispovijesti, porijekla, nacionalne ili etničke pripadnosti.

„Samo sam podijelio tuđu objavu“ nije uvijek opravdanje

Dijeljenje tuđe objave samo po sebi nije automatski krivično djelo. Međutim, okolnosti mogu biti pravno značajne ukoliko neko svjesno i namjerno dalje širi sadržaj kojim se, naprimjer, podstiče mržnja ili nasilje.

Tužilaštvo građanima preporučuje da prije dijeljenja razmisle šta zapravo dijele, koga takvim sadržajem pozivaju ili podstiču i da li objavom nekome mogu nanijeti štetu.

Uhođenje je moguće i putem interneta

Uporno praćenje, kontaktiranje ili zastrašivanje druge osobe putem društvenih mreža, aplikacija ili drugih informaciono-komunikacijskih tehnologija, ukoliko kod te osobe izazove tjeskobu ili strah za sigurnost, može predstavljati krivično djelo uhođenja.

Drugim riječima, činjenica da se uznemiravanje događa „online“ ne znači da nema stvarnih posljedica.

Poseban oprez kada su u pitanju djeca

Tužilaštvo upozorava i na objavljivanje tuđih privatnih podataka, fotografija i sadržaja iz privatnog života.

Posebnu zaštitu imaju djeca. Brošura ukazuje na odredbe Krivičnog zakona Federacije BiH koje se odnose na neovlašteno iznošenje ili prenošenje podataka iz ličnog ili porodičnog života djeteta, odnosno protivpravno objavljivanje fotografije ili otkrivanje identiteta djeteta kada se time ugrožava njegova dobrobit.

Zato fotografija djeteta nije nešto što se može automatski objaviti samo zato što je neko ima na telefonu.

Intimni sadržaj ne treba dalje dijeliti

Tužilaštvo posebno upozorava na intimne fotografije i snimke.

Činjenica da je određeni sadržaj već stigao u grupu ili da ga „svi već imaju“ ne znači da ga je dozvoljeno dalje prosljeđivati. Posebno ozbiljne posljedice mogu nastati kada su u pitanju djeca ili materijali koji ih prikazuju.

Građanima se savjetuje da takav sadržaj ne preuzimaju, ne čuvaju, ne šalju, ne objavljuju i ne dijele. Ako ga dobiju, treba sačuvati informacije o tome gdje je primljen i obratiti se policiji.

Društvene mreže nisu mjesto za pozivanje na nasilje i terorizam

Brošura podsjeća i da javno pozivanje drugih osoba na izvršenje nasilja ili terorističkih aktivnosti može predstavljati krivično djelo.

Krivični zakon BiH posebno propisuje krivično djelo javnog podsticanja na terorističke aktivnosti, uključujući javno upućivanje poruke čiji je cilj podsticanje druge osobe da počini određena teroristička krivična djela.

A šta je sa uvredama i neistinitim objavama?

Tužilaštvo pravi razliku između krivičnih djela i drugih oblika protivpravnog ponašanja.

Nije svaka uvreda ili neistinit navod automatski krivično djelo. U Federaciji BiH kleveta je uređena kroz građanskopravnu odgovornost, a ne kao krivično djelo.

Ipak, sadržaj koji na prvi pogled izgleda kao „samo uvreda“ u konkretnim okolnostima može biti dio drugog protivpravnog ponašanja, poput prijetnje, uhođenja, psihičkog nasilja, govora mržnje ili drugog krivičnog djela.

Prije nego što kliknete „Objavi“ ili „Podijeli“

Kantonalno tužilaštvo TK građanima preporučuje da prije objavljivanja ili dijeljenja postave sebi nekoliko jednostavnih pitanja:

  • Da li ovim nekome prijetim?
  • Da li nekoga pozivam na nasilje?
  • Da li širim mržnju zbog nečije nacionalnosti, vjere, porijekla ili druge zaštićene osobine?
  • Da li objavljujem nečije privatne podatke ili fotografije bez opravdanog razloga?
  • Da li objavljujem ili dijelim sadržaj koji uključuje dijete i može mu nanijeti štetu?
  • Da li nekoga uporno uznemiravam ili zastrašujem putem interneta?
  • Da li svojim dijeljenjem svjesno pomažem širenju protivpravnog sadržaja?

Poruka Tužilaštva je jednostavna: internet nije prostor izvan zakona.

Kako navode, znanje o zakonu može pomoći građanima da zaštite i sebe i druge. Internet pamti, screenshot može ostati, a poruka se može proslijediti i onda kada autor više ne želi da bude dostupna.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona naglašava da brošura ima edukativni karakter i ne predstavlja pravni savjet. Da li određeno ponašanje predstavlja krivično djelo utvrđuje se na osnovu svih konkretnih okolnosti i važećih zakonskih odredbi.

Više o ovoj temi možete pročitati u brošuri Kantonalnog tužilaštva TK koju možete naći OVDE

Izvor: Kantonalno tužilaštvo TK