U analizi koju je za francuski Le Monde napisao novinar Gilles Paris navodi se da je američki utjecaj na Bliskom istoku ozbiljno oslabljen, dok regionalni akteri sve češće donose odluke bez obzira na stav Washingtona

U analizi objavljenoj 2. septembra u francuskom dnevnom listu Le Monde, novinar i kolumnista Gilles Paris ocjenjuje da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump već počeo osjećati posljedice svoje politike prema Bliskom istoku.

Prema Parisovoj ocjeni, Sjedinjene Američke Države izgubile su dio nekadašnje centralne uloge u regionu. Od Sirije i Libana do Izraela i Saudijske Arabije, Washington, kako navodi autor, sve teže uspijeva nametnuti svoju volju tradicionalnim saveznicima i drugim regionalnim akterima.

Paris posebno ističe paradoks u kojem se SAD, nekada ključni faktor u donošenju odluka na Bliskom istoku, sve češće nalazi u poziciji sličnoj evropskim državama: izražava nezadovoljstvo ili žaljenje, ali ga regionalni akteri ne uzimaju nužno u obzir.

Od garanta sigurnosti do posmatrača

Autor podsjeća da je Bliski istok za Trumpa bio posebno važan još od njegovog prvog predsjedničkog mandata. Region je posjetio među prvim destinacijama i tokom prvog i tokom drugog mandata.

Razlozi nisu bili samo geopolitički.

SAD su decenijama imale ulogu sigurnosnog garanta svojih tradicionalnih saveznika na Bliskom istoku, dok su bogati zaljevski proizvođači nafte za Trumpa predstavljali i značajan ekonomski potencijal.

Paris, međutim, smatra da je američka pozicija danas znatno slabija.

Kao jedan od primjera navodi situaciju u Siriji, gdje je Izrael u augustu izveo napad na vojnu bazu na sjeveru zemlje, a američka administracija o tome, prema njegovim navodima, nije bila prethodno obaviještena.

Autor ukazuje i na reakcije američkih predstavnika na nasilje ekstremističkih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali, ističući kontradikciju između takvih javnih osuda i ranijih poteza Trumpove administracije.

Korijeni problema sežu prije Trumpa

Paris pritom ne pripisuje odgovornost za slabljenje američkog utjecaja isključivo Trumpu.

Prema njegovoj analizi, korijeni problema sežu mnogo dublje – do američke invazije na Irak 2003. godine, čije su posljedice dugoročno narušile američku poziciju u regionu.

Autor posebno izdvaja i način na koji je administracija predsjednika Joea Bidena reagovala nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.

Paris smatra da je tada Washington, umjesto da dugoročno stabilizira situaciju, omogućio okolnosti u kojima je izraelski premijer Benjamin Netanyahu mogao nastaviti širiti ratne operacije, prije svega u Gazi i Libanu.

Primirja bez trajnog efekta

Jedan od problema koji Paris vidi jeste i smanjena sposobnost Washingtona da svoje diplomatske inicijative pretvori u konkretne rezultate.

Američki prijedlozi za prekid vatre, prema njegovoj ocjeni, nisu ostvarili težinu kakvu bi nekada imali.

Time se, smatra autor, otvara mnogo ozbiljnije pitanje od pojedinačnih Trumpovih odluka.

Ako Sjedinjene Američke Države više nisu u stanju uvjeriti ni vlastite saveznike da slijede njihovu politiku, koliko je još stvaran njihov status glavne sile na Bliskom istoku?

Nova raspodjela utjecaja

Parisova analiza ukazuje na širi proces koji se već neko vrijeme odvija na Bliskom istoku – smanjenje sposobnosti velikih zapadnih sila da same određuju političke ishode u regionu.

Regionalne sile sve više vode vlastitu politiku, dok se tradicionalni saveznici Washingtona ne ponašaju nužno onako kako bi SAD željele.

U tom kontekstu, naslov Parisove analize – „Trump can already measure the impact of his Middle East decisions: He has become irrelevant there“ – predstavlja vrlo oštru ocjenu američke politike.

Ne radi se, međutim, samo o Trumpu.

Ako je Parisova procjena tačna, riječ je o dugoročnom procesu u kojem je američka pozicija počela slabiti još prije njegovog drugog mandata, a Trumpove odluke samo su dodatno ogolile problem.

Bliski istok tako postaje prostor u kojem se sve manje pita ko ima najveću vojnu i ekonomsku moć, a sve više ko je sposoban svoju moć pretvoriti u stvarni politički utjecaj.

A upravo tu, prema analizi Gillesa Parisa, Washington danas ima sve veći problem.

Izvor: LeMonde