Olakšan upis ili spuštanje kriterija? Kako se ova odluka uklapa u evropske standarde visokog obrazovanja

Ekonomski fakultet u Tuzli objavio je značajnu promjenu u procesu upisa budućih studenata – od akademske 2025/2026. godine prijemni ispit za upis na ovaj fakultet bit će ukinut.

Ova odluka predstavlja novinu za sve maturante koji planiraju nastavak školovanja na Univerzitetu u Tuzli, jer će proces upisa biti pojednostavljen i pristupačniji većem broju kandidata.

Iako detalji o novim kriterijima još nisu precizirani, očekuje se da će ključnu ulogu imati uspjeh iz srednje škole, uz eventualne dodatne bodove za takmičenja i druga postignuća. Više informacija o uslovima upisa trebalo bi biti poznato u narednom periodu.

Ova promjena dolazi u trenutku kada se visoko obrazovanje suočava sa ozbiljnim izazovima – prije svega padom broja studenata, uzrokovanim negativnim demografskim trendovima i kontinuiranim odlaskom mladih iz zemlje. Na pojedinim fakultetima već sada se dešava da studijske programe upisuje tek nekoliko studenata, što dugoročno dovodi u pitanje održivost pojedinih odsjeka.

Evropska praksa: nema prijemnog, ali nema ni “lakog upisa”

Na prvi pogled, ukidanje prijemnog ispita može djelovati kao spuštanje kriterija. Međutim, u velikom broju zemalja Evropske unije prijemni ispiti u klasičnom obliku također ne postoje – ali su zamijenjeni drugim, često strožijim mehanizmima selekcije.

U državama poput Njemačke i Austrije, upis na fakultete se u pravilu zasniva na rezultatima završnih srednjoškolskih ispita (matura) i prosjeku ocjena. Ipak, za najtraženije studije postoji sistem ograničenog upisa, gdje pravo studiranja ostvaruju samo kandidati s najboljim rezultatima.

S druge strane, univerziteti u Nizozemskoj i Belgiji primjenjuju kombinovane modele – bez klasičnog prijemnog ispita, ali uz dodatne provjere poput motivacionih pisama, intervjua ili specifičnih testova sposobnosti.

Na elitnim institucijama, poput University of Oxford ili HEC Paris, selekcija je još rigoroznija. Kandidati prolaze kroz više krugova testiranja i intervjua, gdje se procjenjuju ne samo znanje, već i analitičke sposobnosti, kritičko razmišljanje i potencijal za napredak.

Ključna razlika: sistem, a ne samo odluka

Suštinska razlika između evropskih praksi i odluke u Tuzli nije u samom ukidanju prijemnog ispita, već u kontekstu u kojem se ta odluka donosi.

U razvijenim obrazovnim sistemima:

  • ocjenjivanje u srednjim školama je standardizirano i uporedivo
  • postoje jasni kriteriji rangiranja kandidata
  • broj mjesta na fakultetima često je ograničen, što automatski stvara konkurenciju

U Bosni i Hercegovini, međutim, sistem obrazovanja nije ujednačen, a ocjene iz različitih škola često nisu direktno uporedive. Upravo zbog toga prijemni ispiti su do sada imali ulogu svojevrsnog “izjednačavanja” kandidata.

Olakšanje za studente ili odgovor na pad interesa?

Ukidanje prijemnog ispita nesumnjivo će olakšati pristup visokom obrazovanju i smanjiti stres za maturante. Međutim, postavlja se pitanje da li je riječ o dugoročnoj reformi ili kratkoročnom odgovoru na pad broja studenata.

Bez jasno definisanih i transparentnih kriterija upisa, postoji rizik:

  • pada kvaliteta nastave
  • većih razlika u predznanju studenata
  • dodatnog opterećenja nastavnog procesa

S druge strane, ako fakultet uvede precizan sistem bodovanja i rangiranja, ova odluka može biti korak ka modernizaciji i usklađivanju s evropskim praksama.

Zaključak

Ukidanje prijemnog ispita na Ekonomskom fakultetu u Tuzli samo po sebi nije ni loš ni dobar potez – njegova vrijednost zavisit će od načina na koji bude implementiran.

Evropska iskustva pokazuju da prijemni ispiti nisu nužni, ali i da bez jasnih i rigoroznih kriterija selekcije nema ni kvaliteta obrazovanja.

Zato će ključni test ove odluke biti jednostavan: hoće li donijeti više studenata – ili i bolje studente.

Analiza: LuPortal