Do sada je ovaj objekat nekoliko puta obnavljan ali nije mijenjao izgled.

Stara džamija u Priluku se ističe svojom jedinstvenošću – sagrađena je od drveta i okružena predivnim prirodnim ambijentom.

Izgrađena je 1736. godine i proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine. Ova džamija, zajedno s haremom i hrastovom šumom, predstavlja neprocjenjivo kulturno i historijsko blago, te je važna ne samo za Islamsku zajednicu Živinice i općinu Živinice, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Posjetitelji, kako vjernici tako i ostali, osjećaju duhovni mir u ovom inspirativnom ambijentu.

Prije ranijih intervencija, džamija je imala otvoreni vanjski trijem s galerijom. Pokrivena je četverovodnim krovom s drvenom minaretom.

Džamija pripada objektima sa skeletnim sustavom i drvenim talpama. Vanjske dimenzije su oko 7,05 x 12,27 metara, sa ulaznim prostorom i centralnim molitvenim prostorom povezanim strmim krovom.

Mihrabska niša na jugoistočnom zidu je šestougaona s polukružnim završetkom, dekorirana na isti način kao i ulazna vrata. Drveni ćurs je uz jugoistočni ugao, dok je mimber jugozapadno od mihraba, datiran u vrijeme gradnje. Konstrukcija zidova je od hrastovih stubova, greda i talpi.

U rukopisu hadži Muharema efendije Abdihodžića, jednog od imama Stare džamije, nastalog 1978. godine, spominju se imena 12 imama koji su služili u džamiji do tog vremena.

Stara džamija u Priluku bila je jedina u mjestu i okolini, pa su vjernici često dolazili na konjima ili pješice, čak i desetak kilometara, da bi obavili molitvu petkom i za bajrame.

Džamija je funkcionirala sve do 1998. godine, pružajući prostor za svih pet dnevnih namaza, džumu i bajram-namaze. Danas, stariji članovi džemata još uvijek čuvaju tradiciju klanjanja dva rekata nafile-namaza svakog petka, kako bi se očuvala uspomena na Staru džamiju.