Spor oko raspodjele sredstava ponovo otvorio pitanje upravljanja kliničkim centrima u Federaciji BiH

Kantonalni odbor SDA Tuzlanskog kantona oštro je reagovao na odluku Vlade Federacije BiH da iz kreditnog projekta izostavi UKC Tuzla, dok su istovremeno značajna sredstva izdvojena za KCUS Sarajevo i SKB Mostar.

U saopštenju se navodi da se radi o “klasičnom zlonamjernom primjeru političke selektivnosti i institucionalne nepravde”, te da ovakve odluke zanemaruju realne potrebe jednog od najvećih kliničkih centara u državi i produbljuju regionalne i političke razlike unutar zdravstvenog sistema.

UKC Tuzla već godinama pruža zdravstvenu zaštitu stotinama hiljada građana Tuzlanskog kantona i drugih dijelova BiH, često u otežanim uslovima i sa zastarjelom medicinskom opremom. Umjesto da ova ustanova bude prioritet za razvoj i jačanje, Vlada FBiH je, tvrde u SDA TK, odlučila da je potpuno ignoriše.

– „Ako je cilj bio unapređenje zdravstvene zaštite u FBiH, onda je ova odluka promašaj. Ako je cilj bio političko balansiranje i pogodovanje, omalovažavanje potreba pacijenata koji se liječe u UKC Tuzla, onda je, nažalost, savršeno dosljedna“, navode u saopštenju.

Dugovi, kriteriji i optužbe za diskriminaciju

Iz SDA TK posebno ističu finansijske podatke: SKB Mostar ima značajna dugovanja po osnovu poreza i doprinosa, dok UKC Tuzla nema dospjelih i neizmirenih obaveza po tom osnovu.

Prema njihovom stavu, takav odnos pokazuje da kriteriji za raspodjelu sredstava nisu stručni niti razvojni, već politički, i da favorizuju ustanove koje su politički podobne.

U saopštenju se dalje navodi da sličan obrazac mogu pratiti i odluke o putnoj infrastrukturi i strateškim resursima, što, tvrde, ukazuje na kontinuirano zanemarivanje Tuzlanskog kantona.

Neujednačen sistem upravljanja u FBiH

Ova situacija ponovo je u fokus stavila dugogodišnji problem – nepostojanje jedinstvenog modela upravljanja kliničkim centrima u Federaciji BiH.

KCUS Sarajevo funkcioniše kao ustanova pod direktnom kontrolom Federacije BiH, koja imenuje upravljačke strukture i donosi strateške odluke.

UKC Tuzla formalno ima dva osnivača – Federaciju BiH i Tuzlanski kanton – ali je pitanje upravljanja već godinama predmet pravnih i političkih sporova. U praksi, kontrolu trenutno ima Tuzlanski kanton.

SKB Mostar ima više osnivača, ali u praksi najveći utjecaj u upravljanju ima Hercegovačko-neretvanski kanton.

Zaključno: Sarajevo je pod kontrolom FBiH, dok Tuzla i Mostar u praksi vode kantoni, što dodatno komplikuje funkcionisanje sistema.

Neriješen pravni status UKC Tuzla

Status UKC Tuzla dodatno je zakomplikovan presudom Ustavnog suda FBiH iz 2024. godine, kojom je naloženo da se kao osnivači u sudski registar upišu i Federacija BiH i Tuzlanski kanton.

Iako je rok za realizaciju presude istekao krajem 2024. godine, ključni ugovor kojim bi se definisala međusobna prava i obaveze još uvijek nije usaglašen.

Tokom 2025. godine održano je nekoliko sastanaka radnih grupa, ali bez konkretnih rezultata. Tuzlanski kanton u međuvremenu nastavlja finansirati i upravljati ustanovom, ističući da očekuje dominantnu upravljačku ulogu zbog obima ulaganja i odgovornosti prema pacijentima.

Zaključak: Zdravstvo između politike i potreba građana

Aktuelna situacija potvrđuje da je zdravstveni sistem u FBiH snažno opterećen političkim odnosima i neusklađenim nadležnostima.

Dok KCUS Sarajevo ostaje pod kontrolom Federacije, upravljanje nad UKC Tuzla i SKB Mostar u praksi je prepušteno kantonima.

Ova neujednačenost, uz neriješene pravne odnose i političke sporove, sve češće utiče na odluke o finansiranju i ostavlja otvoreno pitanje – da li su prioritet zdravstvene potrebe građana ili politički interesi.