Predstavnici nevladine organizacije spriječeni da prisustvuju javnoj raspravi o koncesiji za kamenolom Majdan Bila, iako zakon garantuje učešće javnosti

Tokom javne rasprave o izdavanju koncesije firmi Kvatro d.o.o. Bugojno za eksploataciju pijeska na lokalitetu Garačići u Mjesnoj zajednici Vesela, predstavnici Aarhus centra u BiH naišli su na neviđenu prepreku – nisu im dozvolili ulazak u salu jer “nisu mještani” i jer “nemaju pozivnicu”.

„Na ulazu su nas pokušali spriječiti da uđemo jer ‘nismo mještani’ i jer nemamo pozivnicu. To je potpuno apsurdno – personalne pozivnice za javnu raspravu ne postoje. Kao organizacija koja se bavi zaštitom okoliša imamo zakonsko pravo učestvovati u takvim procesima“, izjavila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Udruženju “Resursni Aarhus centar u BiH” početkom ljeta 2025. godine obratili su se mještani MZ Vesela, upozoravajući da je firma Kvatro d.o.o. Bugojno otvorila novi kamenolom bez njihovog znanja, saglasnosti i obaveznih dozvola. Prema njihovim navodima, svakodnevno se odvodi oko deset kamiona pijeska, a u eksploataciji se koristi i eksploziv, iako se kamenolom nalazi svega stotinjak metara od prvih kuća.

Eksploatacija pijeska ranije je bila obustavljena zbog prisustva podzemnih voda, no tokom ljeta 2025. godine ponovo je pokrenuta – bez procjene utjecaja na okoliš i bez uvažavanja rizika po domaćinstva u blizini. Mještani tvrde da bi kamenolom trebao biti smješten na katastarskim parcelama broj 1509 i 2141/2, odmah uz postojeći kamenolom Majdan u Veseli.

Kako bi provjerio navode, Aarhus centar se obratio nadležnim inspekcijama, ali su kantonalni i federalni inspektori, prema riječima centra, smatrali da nema ništa sporno. Umjesto da se bave prijavama, u izvještaju su naveli da su “mještani nelegalno napravili put do svojih vikendica” i da se na parcelama nalazi „divlja deponija kućnog otpada“.

Preokret u cijelom slučaju desio se 13. oktobra 2025., kada je u MZ Vesela objavljen javni poziv za raspravu o koncesiji firmi Kvatro d.o.o. — s rokom od samo dva dana. Javna rasprava održana je 15. oktobra u lokalnoj sportskoj sali, a prisustvovali su i predstavnici Aarhus centra po molbi zabrinutih mještana.

Iako su se pojavili „izbacivači“, za koje mještani tvrde da su radnici pomenute firme, te je morala intervenirati i policija, većina prisutnih se jasno usprotivila izdavanju koncesije. Zapisnik o prisutnima nije uredno vođen jer je, prema riječima predsjednika MZ, sala bila zakupljena samo na jedan sat.

Aarhus centar ističe da je ovakav način organizovanja javnih rasprava — s kratkim rokovima, ograničenim prisustvom i bez poštivanja Aarhuske konvencije — postao uobičajena praksa u BiH.

– „Nažalost, često svjedočimo situacijama gdje se građani isključuju iz procesa odlučivanja, a institucije pokušavaju naknadno legalizovati već započete aktivnosti. Ovaj slučaj, s obzirom na blizinu podzemnih voda i kuća, mogao bi završiti tragično – kao u Donjoj Jablanici“, upozoravaju iz Aarhus centra.

Zaključuju da nadležni organi moraju konačno početi djelovati preventivno, a ne samo reagovati nakon što se dese ekološke ili ljudske tragedije, te postavljaju ključno pitanje:

– Hoće li iko odgovarati za već odvezene desetine kamiona pijeska iz kamenoloma Majdan, ili će institucije i dalje pomagati moćnicima da protivzakonite radnje naknadno „uokvire“ u zakon?

Izvor: Aarhus centar u BiH