Služba civilne zaštite i zajedničkih poslova godinama upozorava na minski problem, a Jaruške su i dalje među područjima za koja se traži pomoć države, Oružanih snaga i međunarodnih donatora

Problem minske opasnosti na području Jarušaka nije otvoren jučer. Dostupni dokumenti pokazuju da Služba civilne zaštite i zajedničkih poslova godinama ukazuje na problem zaostalih mina, traži pomoć za njihovo uklanjanje, a Jaruške su u međuvremenu postale konkretno izdvojene kroz pripremljene projekte deminiranja.

Istovremeno, posljednja inicijativa Vijeća MZ Jaruške pokazuje da problem za stanovnike ovog područja i dalje nije riješen.

Traje od 2022. godine: zahtjevi prema međunarodnim partnerima

U pismu namjere upućenom Ambasadi Savezne Republike Njemačke 28. aprila 2022. godine, Služba je ukazala na veliku minsko-eksplozivnu ugroženost na području Lukavca.

Tada je navedeno da je 11,86 km² površine bilo rizično od mina, uz podatak da su nakon rata od zaostalih mina smrtno stradale 43 osobe, dok su 22 osobe zadobile tjelesne povrede. Za deminiranje je u budžetu za 2022. godinu bilo planirano 100.000 KM.

Posebno je ukazano na problem poljoprivrednih površina kojima stanovništvo zbog minske opasnosti nema pristup.

2025. godina: novi podaci i nova molba za pomoć

U novom zahtjevu, upućenom 25. jula 2025. godine Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva, Služba je, pozivajući se na podatke BH MAC-a, navela da je preostala rizična površina na području Lukavca iznosila 8.071.450 m², odnosno 2,37 posto ukupne površine grada.

Istovremeno je navedeno da je do tada deminirano 6.768.613 m², dok je 5.241.666 m² bilo obuhvaćeno pripremljenim projektima, odnosno 49 projekata.

U dokumentu su navedeni i podaci prema kojima je nakon 1995. godine od zaostalih mina poginulo 47 građana, dok je 31 osoba ranjena. Služba je ponovo zatražila pomoć u realizaciji projekata deminiranja.

Jaruške posebno izdvojene u zahtjevima iz 2026. godine

U dopisu Ambasadi Republike Italije od 31. augusta 2026. godine Služba posebno izdvaja MZ Jaruške, navodeći da minska opasnost na poljoprivrednim i šumskim površinama značajno utiče na kvalitet života i održivost povratka stanovništva.

Predložena su dva već pripremljena projekta iz baze BH MAC-a:

  • „Jaruške–Vijenac–Sipina“, površine 16.080 m², ID 6126;
  • „Gavrići–Putno brdo“, površine 46.284 m², ID 7713.

Od Ambasade je zatražena pomoć u realizaciji barem jednog projekta.

Istovremeno je upućen i zahtjev Oružanim snagama BiH, uz napomenu da njihove deminerske jedinice na području Lukavca nisu radile od 2013. godine.

Mještani Jarušaka traže aktivnije uključivanje Grada

Vijeće MZ Jaruške uputilo je 1. septembra 2026. godine zahtjev gradonačelniku za aktivno uključivanje Grada Lukavca u rješavanje minske opasnosti.

Mještani su naveli da su na sastanku sa predstavnicima Civilne zaštite 27. augusta upoznati sa lokacijama minski sumnjivih područja, ali i da trenutno nema obezbijeđenih sredstava za njihovo deminiranje.

Od Grada su zatražili podršku, obraćanje BH MAC-u i drugim nadležnim institucijama, službene podatke o stanju minske opasnosti, pokretanje pitanja finansiranja i informisanje o preduzetim aktivnostima.

Posebno je naglašena zabrinutost zbog opasnosti kojoj su izloženi stanovnici, uključujući djecu.

Odgovor Civilne zaštite: Jaruške su godinama u planovima prioriteta

U odgovoru od 9. septembra 2026. godine, Služba civilne zaštite i zajedničkih poslova navodi da se lokacije u MZ Jaruške svake godine uvrštavaju u plan prioriteta deminiranja.

Kao ključni problem navodi se finansiranje. Služba ističe da Grad Lukavac svake godine izdvaja sredstva za sufinansiranje deminiranja, ali da su posljednjih godina ta sredstva ostala rezervisana jer nije bilo donatora sa kojima bi projekti mogli biti realizovani.

Zbog toga su ponovo upućeni zahtjevi ambasadama Njemačke, Slovenije, Japana i Italije, kao i Federalnoj upravi civilne zaštite i Oružanim snagama BiH.

MZ Jaruške je uz informaciju dobila i dokumentaciju koja obuhvata planove deminiranja za 2023, 2024. i 2026. godinu, planove utroška sredstava te ranije zahtjeve stranim ambasadama.

Šta je urađeno, a šta još nije?

Dokumentacija pokazuje da problem minske opasnosti u Jaruškama nije prvi put otvoren posljednjim zahtjevom mještana. Postoje višegodišnje aktivnosti Službe, planovi, zahtjevi prema institucijama i međunarodnim donatorima, kao i dva konkretna projekta deminiranja.

Ali jednako tako, činjenica da se mještani u septembru 2026. godine ponovo obraćaju Gradu pokazuje da problem još nije riješen na terenu.

Za Jaruške su poznate lokacije, površine i projektni ID-ovi. Služba navodi i da Grad ima sredstva predviđena za sufinansiranje.

Ono što još nedostaje jeste finansiranje i realizacija samih deminerskih radova.

Za mještane koji više od tri decenije žive s ovim problemom, upravo je rezultat na terenu ono što je najvažnije.