admin
Pritisci Izraela i dijela međunarodne zajednice da libanska vojska razoruža Hezbollah otvaraju opasno pitanje – da li se od Libanona traži potez koji bi mogao ponovo zapaliti unutrašnji sukob u zemlji koja je već jednom prošla kroz razoran građanski rat.
Libanska vojska danas broji oko 83.000 vojnika i smatra se jednom od rijetkih institucija koja još uvijek ima povjerenje različitih vjerskih i političkih zajednica u zemlji. Ona je multikonfesionalna, a značajan dio vojnika dolazi iz šiitske zajednice, iz koje potiče i veliki broj pristalica Hezbollaha.
Upravo zbog toga mnogi analitičari upozoravaju da bi pokušaj da vojska silom razoruža Hezbollah mogao imati ozbiljne posljedice po stabilnost države.
Vojska bez opreme za sukob sa Hezbollahom
Libanska vojska je tokom decenija razvijana paralelno sa Hezbollahom, ali nikada nije imala zadatak niti kapacitet da se direktno sukobi s ovom organizacijom. Uz to, vojska je nedovoljno opremljena i u velikoj mjeri zavisi od strane pomoći, što dodatno komplikuje mogućnost bilo kakve ozbiljne operacije protiv snažne i dobro organizirane oružane strukture kakvu Hezbollah predstavlja.
Hezbollah je tokom posljednjih četrdeset godina izrastao u moćnu političko-vojnu organizaciju sa vlastitim borbenim strukturama, logističkom mrežom i velikim brojem pristalica unutar Libanona.
Opasan zahtjev u osjetljivoj zemlji
Izrael već duže vrijeme upozorava da će Libanon „platiti cijenu“ ukoliko vlasti u Bejrutu ne poduzmu korake da razoružaju Hezbollah. Međutim, takvi zahtjevi u zemlji sa dubokim političkim i vjerskim podjelama nose izuzetno visok rizik.
Libanon je između 1975. i 1990. godine prošao kroz krvavi građanski rat koji je odnio desetine hiljada života i gotovo uništio državu. Upravo zbog tog traumatičnog iskustva mnogi u zemlji strahuju da bi pokušaj unutrašnjeg obračuna sa Hezbollahom mogao ponovo otvoriti stare rane i pokrenuti novi val nasilja.
Rizik koji bi mogao destabilizirati cijeli region
U trenutku kada izraelska vojska paralelno izvodi napade na teritoriju Libanona, dodatni pritisci na vlasti u Bejrutu da se vojno obračunaju s Hezbollahom mnogi tumače kao pokušaj guranja zemlje u unutrašnji sukob.
Takav scenarij ne bi imao posljedice samo za Libanon, nego bi mogao destabilizirati čitav Bliski istok, dodatno proširujući već postojeće sukobe u regionu.
Zbog toga brojni posmatrači smatraju da bi rješenja za libansku krizu morala biti politička i diplomatska, a ne nametnuta vojnom silom koja bi mogla ponovo otvoriti poglavlje jednog od najkrvavijih građanskih ratova na Bliskom istoku.
