SDA lider govori o destabilizaciji iz RS-a, a ministar vanjskih poslova kritikuje “plemenski” pristup i štetu za BiH

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović primio je ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova.

Na sastanku je razgovarano o trenutnoj političkoj situaciji u BiH i krizi koju, kako je istakao Izetbegović, kontinuiranim nasrtajima na ustavnopravni poredak izaziva režim Milorada Dodika. Lider SDA podsjetio je Kalabuhova na Deklaraciju SNSD-a iz 2015. godine, za koju je rekao da ima za cilj “cijepanje Bosne i Hercegovine”, što, prema njegovim riječima, destabilizira i cijelu regiju.

Izetbegović je naglasio da se odluke državnih institucija, Suda BiH i Centralne izborne komisije, moraju poštovati, te poručio da “odlazeći političar ne bi smio biti prepreka razvoju korektnih odnosa dviju država”. Dodao je da očekuje izbalansiraniji pristup ruske politike, “umjesto neselektivne podrške jednoj strani”.

Reakcija ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića

Nakon sastanka reagovao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ocijenivši ga “štetnim” i “potkapacitiranim”.

– Izjava Igora Kalabuhova da su razgovarali o odnosima Rusije i Bošnjaka još je jedna potvrda štetnosti političkog djelovanja predsjednika SDA. Praviti pleme od Bošnjaka, nakon što smo se izborili da budemo političan narod, nanosi nesagledivu štetu našem narodu i pomaže onima koji nas u takav kontekst stavljaju – izjavio je Konaković.

On je podsjetio da je ruski ambasador u istom obraćanju osporio legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta i iznio stavove “protiv interesa naše zemlje i građana”.

– Gospodine Kalabuhov, nema razgovora o odnosima Rusije i Bošnjaka. Takav oblik i format može samo na minderu kod Bakira, nigdje više. On ne predstavlja nijednu instituciju BiH, a zbog onoga što radi, vjerujte mi, nikad više neće ni predstavljati – poručio je Konaković.

Analiza LuPortala

Sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i ambasadora Ruske Federacije u BiH Igora Kalabuhova teško da može naći uporište u temeljnoj logici. Pa Rusija još od Miloševievog režima otvoreno podržava Srbiju i njenu hegemonističku politiku prema BiH, a zadnjih godina i politiku Milorada Dodika i SNSD-a, uključujući i retoriku o otcjepljenju.

U razgovoru s Kalabuhovim, Izetbegović je, prema saopštenju, ukazao na destruktivne posljedice politike SNSD-a, podsjetio na Deklaraciju iz 2015. godine, a njegova osnovna poruka bila je da se odluke državnih institucija moraju poštovati i da bi ruska politika trebala zauzeti uravnoteženiji pristup, umjesto jednostrane podrške Republici Srpskoj i Dodikovom režimu.

Paradoks je, međutim, da on sve to govori ambasadoru zemlje koja je izvršila agresiju na susjednu Ukrajinu, pogazila međunarodno pravo i time jasno pokazala koliko joj je stalo do Dejtonskog sporazuma ili teritorijalnog integriteta drugih država.

Politički motivi i stvarni značaj

Ovim potezom, politički slabašni Izetbegović je, čini se, pokušao pozicionirati sebe i SDA kao branioca državnog poretka i integriteta BiH, i ostaviti nešto kao otvoren prostor za lični dijalog s Moskvom. Možda se zamiplja bosanskim Erdoganom …

Ovim sastankom Izezbegović je, htio to ili ne, znao on to ili ne, dao priliku Rusiji da gradi svoj legitimitet u miješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

Otvara se i pitanje – zašto uopšte predsjednik stranke, koji od 2022. godine ne obnaša nikakvu funkciju u državnim, entitetskim niti kantonalnim institucijama, prima strane diplomate? Najizgledniji odgovor jeste da očajnički pokušava povratiti status “velikog igrača”, izgubljen nakon izbornog poraza 2022. i gubitka povjerenja kod zapadnih partnera. Neki analitičari to vide i kao pripremu za novu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH na opštim izborima naredne godine.

Slabosti i posljedice

Sastanci i fotografisanje s ambasadorom zemlje koja je, poslije Srbije, percipirana kao najveća prijetnja stabilnosti BiH, pod izgovorom pokušaja da se utiče na njenu politiku prema BiH, u najmanju ruku djeluju neuvjerljivo. Kritičari ocjenjuju da se radi o samodestruktivnom potezu, koji više govori o slabosti Izetbegovićeve političke pozicije nego o snazi SDA.

Jer, realno gledano – Izetbegović danas nije značajan politički faktor, ni u Sarajevu, ni u Federaciji BiH, a kamoli na međunarodnoj sceni. Čak i iz same SDA sve češće se čuju glasovi da njegov autoritet počiva isključivo na prezimenu, a ne na političkoj snazi ili podršci članstva.

Ovaj i ovakvi potezi mogu nanijeti dodatnu štetu SDA, smanjujući izglede stranke i njenih kandidata na kantonalnim, entitetskim i državnim listama na predstojećim izborima, dok istovremeno pojačavaju percepciju da Izetbegović više radi u interesu vlastite političke rehabilitacije nego stranke koju predvodi.