Politički razgovori se vode pod okriljem obilježavanja godišnjice spajanja Armije RBiH i HV-a

Prema informacijama dobijenim od naših kolega iz Cazina, proslava dana kada su se 1995. godine spojile Hrvatska vojska (HV) i Armija RBiH iskorištena je i za političke razgovore o zajedničkom nastupu na izborima 2026. godine. Kako saznajemo, vode se pregovori o saradnji tri stranke – NES, SDBiH i PDA, s ciljem kreiranja zajedničkog političkog bloka na federalnom i kantonalnom nivou.

Plan predviđa i pokušaje formiranja ogranaka na područjima gdje neka od ovih stranaka trenutno nema značajnije strukture, kako bi koalicija imala jači organizacioni kapacitet.

Domaćin razgovora je gradonačelnik Cazina i lider NES-a Nermin Ogrešević, dok su ispred SDBiH prisustvovali predsjednik stranke Husein Tokić i gradonačelnik Lukavca Edin Delić, a ispred PDA predsjedavajući Gradskog vijeća Lukavac Suad Salibašić. Ovi razgovori dolaze u trenutku kada se na političkoj sceni Unsko-sanskog i Tuzlanskog kantona očekuju prilično značajne promjene i preslagivanja.

Ko je Nermin Ogrešević?

Nermin Ogrešević, rođen 19. decembra 1972. godine u Cazinu, jedan je od najistaknutijih političara Unsko-sanskog kantona. Diplomirani ekonomista i magistar ekonomskih nauka, karijeru je započeo u bankarskom sektoru, a zatim prešao u politiku gdje je od 2004. godine 21 godinu kontinuirano na čelu Cazina – prvo kao načelnik, a od 2020. kao gradonačelnik.

Politički put započeo je u SDA, da bi 2007. osnovao A-SDA, čiji je predsjednik bio do 2021. godine. Danas predvodi Narodni evropski savez (NES), nastao spajanjem A-SDA i NBL-a, i važi za jednog od najuticajnijih političara Krajine. Na lokalnim izborima više puta je osvajao povjerenje građana, a u oktobru 2024. izabran je za gradonačelnika Cazina po šesti put.

Historijski kontekst: Krajina i SDA na prvim višestranačkim izborima

Još od prvih višestranačkih izbora 1990. godine, politička snaga Stranke demokratske akcije (SDA) u velikoj mjeri poticala je iz Krajine. Upravo Unsko-sanski kanton dao je presudnu podršku SDA u tom periodu, što je značajno uticalo na kasniji razvoj političkog pejzaža Bosne i Hercegovine.

Današnji politički lideri u Krajini, uključujući Nermina Ogreševića, na neki način nasljeđuju tu tradiciju oslanjanja na regionalnu političku snagu i partnerske dogovore, ali u savremenom kontekstu višestranačkog fragmentiranja i potrebe za koalicionim savezima. Čini se da su politički lideri iz TK shvatili da se isplati „prišlepati“ NES-u i pokušati – kao što je SDA 1990. iskoristila „Babu“ – iskoristiti popularnost Ogreševića.

Zašto saradnja?

Politički analitičari smatraju da SDBiH i PDA jedva da imaju ikakvu značajniju političku snagu, a kamoli onu kakvu je SDBiH imao u godinama dolaska Edina Delića na vlast u Lukavcu, pobjede protiv “opoziva” i kasnijeg osnivanja SDBiH, te snage PDA pod vodstvom rahmetli Mirsada Kukića, osnivača i idejnog tvorca te stranke.

PDA dodatno već duže potresaju razne afere, a tu je i nepravosnažna osuda predsjednice stranke Elzine Pirić na 16 mjeseci zatvora pred Općinskim sudom u Živinicama, te u tom kontekstu i njeno napuštanje pozicije predsjednice te stranke u Banovićima.

SDBiH se, pored unutrašnjih sukoba i borbi za pozicije, suočava i s krizom povjerenja, a jedna od organizacija u najlošijoj situaciji je baš ona u Lukavcu – iako ni Gradačac, u kojem je Husein Tokić izgubio podršku, ne zaostaje puno.

Posljednjih dana do LuPortala iz raznih izvora stižu informacije o kandidaturi gradonačelnika Lukavca, Edina Delića, za predsjednika lukavačkog ogranka SDBiH, što će mu se vjerovatno i dozvoliti. Tim potezom bi se preko njega ojačao uticaj Huseina Tokića u Lukavcu – a eliminisala “konkurencija” u kantonalnom zastupniku Emiru Begiću.

Sve to pokazuje da bi dogovor o zajedničkom nastupu na narednim izborima mogao biti pokušaj političkog opstanka ovih stranaka iz TK na političkoj sceni.

Unutrašnje prepreke i rizici

Opšte nezadovoljstvo većeg broja aktivista i dosadašnjeg rukovodstva SDBiH Lukavac je već duže vrijeme očigledno, pogotovo u kontekstu opisanih poteza. Među nezadovoljnima je i dio vijećnika SDBiH u gradskom vijeću Lukavac, što najbolje potvrđuje i posljednja sjednica Gradskog vijeća kada je rukama vijećnika SDBiH “oborena” tačka o izmjeni Urbanističkog plana Grada Lukavac

Postavlja se pitanje da li Delić želi preuzeti stranku upravo zbog pomenutih razloga ili jednostavno više niko ne želi preuzeti brod koji očito tone i biti samo puki poslušnik koji će na kraju, kao čelna osoba, biti dežurni krivac. U kontekstu svega rečenog, Edin Delić bi vrlo lahko mogao biti najveći gubitnik – da dobije na mostu, a izgubi na ćupriji.

U nastojanju da ojača svoju poziciju i uticaj na višim nivoima, mogao bi proizvesti nove snage koje ga mogu ugroziti i u samom Lukavcu gdje je sve realnija opcija stvaranja nove većine, a prema nekim analizama, ne treba isključiti ni mogućnost ponovnog opoziva – s tim da binto ovoga puta bilo sa sasvim drugačijim odnosom snaga.

Kao najveći dobitnik u ovoj priči mogao bi se naći sadašnji predsjednik SDBiH, Husein Tokić, koji bi Delićevim ustoličenjem na čelo SDBiH u Lukavcu uspio eliminisati konkurenciju unutar SDBiH, koja se ogleda u sadašnjem zastupniku u Skupštini TK, Emiru Begiću.

Ipak, politika je takva da bi sve to na kraju moglo biti po onoj narodnoj – „ne lipši magarče dok trava ne naraste“.

Analiza: Koliko su šanse za uspjeh i koje prepreke stoje?

Ako dođe do dogovora o koaliciji NES-a, SDBiH i PDA, to bi moglo stvoriti politički blok koji bi imao određenu težinu u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu, ali na federalnom nivou šanse za značajniji rezultat ostaju vrlo upitne.

Prednosti:

  • Sinergija regionalnih uporišta (NES u Krajini, PDA u TK i SDBiH u manjim sredinama).
  • Mogućnost jačanja kroz formiranje novih ogranaka.

Prepreke:

Sukobi lidera i različite ambicije – Ogrešević, Tokić i Pirić teško će postići dogovor oko raspodjele funkcija.

Narativ o „bloku gubitnika“ – javnost bi koaliciju mogla doživjeti kao savez stranaka koje pokušavaju politički preživjeti.

Reakcija SDA i SDP-a – očekuju se napadi i optužbe za oportunizam i politički pragmatizam.

Unutrašnji otpor, posebno unutar SDBiH u Lukavcu, gdje Delić već dobrano gubi podršku (još uvijek) svojih vijećnika zbog drugih stvari – a koji ne podržavaju ni ovakav potez.

Ako koalicija uspije riješiti interne sukobe i osmisliti jasan program, mogla bi osvojiti nekoliko mandata u kantonalnim skupštinama pa i u Parlamentu FBiH, ali bez ikakve šanse za ozbiljniji uticaj na državnom nivou. U suprotnom, ovaj pokušaj bi mogao ubrzati marginalizaciju pa čak i dezintegraciju ovih stranaka.