Giht je oblik artritisa koji nastaje zbog nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Iako se često povezuje s ishranom, uzroci gihta mnogo su širi i uključuju genetiku, lijekove i način života.

Giht, poznat i kao “bolest kraljeva”, danas pogađa sve više ljudi, bez obzira na društveni status. Osnovni uzrok ove bolesti je povećan nivo mokraćne kiseline u krvi (hiperurikemija), koja se nakuplja u zglobovima i izaziva bolne upale.

Ishrana bogata purinima

Najčešći okidač gihta je pretjerana konzumacija namirnica bogatih purinima. Tu spadaju crveno meso, iznutrice (poput džigerice i bubrega), određene vrste ribe (sardine, skuša, haringa, inćuni) te plodovi mora. U ovu grupu ubrajaju se i jake mesne supe, alkohol – naročito pivo i žestoka pića – te zaslađena gazirana pića s fruktoznim sirupima. Sve navedeno dovodi do povećanja mokraćne kiseline i stvaranja kristala u zglobovima.

Alkohol i dehidracija

Alkohol dodatno otežava stanje jer smanjuje sposobnost bubrega da izlučuju mokraćnu kiselinu. Posebno su rizična piva i žestoka pića, dok vino ima nešto manji uticaj. Dehidracija, bilo zbog vrućine, napora ili nedovoljnog unosa tečnosti, povećava koncentraciju mokraćne kiseline i rizik od napada gihta.

Gojaznost i hronične bolesti

Gojaznost i metabolički sindrom česti su pratioci gihta. Osobe s viškom kilograma imaju povišen krvni pritisak, inzulinsku rezistenciju i masnoće u krvi, što dodatno opterećuje bubrege. Bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i hronične bubrežne insuficijencije također povećavaju rizik.

Lijekovi i genetika

Određeni lijekovi, poput diuretika, aspirina u manjim dozama, te imunosupresiva (ciklosporin, takrolimus), mogu smanjiti izlučivanje mokraćne kiseline. Genetski faktori takođe igraju važnu ulogu – osobe koje imaju članove porodice oboljele od gihta sklonije su njegovom razvoju.

Bolest koja se može kontrolisati

Iako giht može izazvati jake bolove i otoke zglobova, najčešće u palcu stopala, riječ je o bolesti koja se uspješno kontroliše promjenom ishrane, održavanjem zdrave tjelesne težine, izbjegavanjem alkohola i redovnim uzimanjem propisane terapije.

Preporučene namirnice kod gihta

Osobe koje boluju od gihta ili imaju povišen nivo mokraćne kiseline trebaju birati namirnice koje pomažu u njenom smanjenju i ne sadrže purine u većim količinama.
Preporučuje se:

  • Puno vode – najmanje 2–3 litre dnevno,
  • Povrće (osim špinata, graška i karfiola u velikim količinama),
  • Voće – naročito trešnje, borovnice i agrumi,
  • Integralne žitarice,
  • Mlijeko i mliječni proizvodi s niskim udjelom masti,
  • Maslinovo ulje i orašasti plodovi umjesto životinjskih masti,
  • Biljni čajevi i napici bez šećera.

Izbjegavati treba masnu, prženu i jaku hranu, kao i prejedanje, jer sve to opterećuje metabolizam i bubrege.

Pravilnom ishranom i zdravim životnim navikama giht se može držati pod kontrolom, a bolne epizode svesti na minimum. Rano prepoznavanje simptoma i savjetovanje s ljekarom ključ su za očuvanje zdravlja zglobova i kvalitetan život.