Umjesto planirane dobiti od 11 miliona KM, kompanija bilježi drastično lošije rezultate nego prošle godine.

Elektroprivreda BiH nastavlja da tone u finansijsku krizu. Iako se očekivala stabilizacija poslovanja u 2025. godini, to se nije dogodilo – naprotiv, gubitak je povećan u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima, u prvoj polovini 2025. godine ostvareno je 45,47 miliona KM gubitka, dok je planirani rezultat za ovaj period bila dobit od 11 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. To znači da je ostvareni rezultat lošiji od plana za čak 56,5 miliona KM.

U poređenju s istim periodom 2024. godine, kada je gubitak iznosio 26,71 milion KM, finansijski rezultat je lošiji za 18,76 miliona KM.

Glavni razlozi gubitka

Iz kompanije navode da je na ovakve rezultate uticalo više faktora, među kojima se izdvajaju:

  • manja proizvodnja u hidroelektranama za 121,8 GWh u odnosu na plan (nepovoljne hidrološke prilike),
  • manja proizvodnja u termoelektranama za 651,4 GWh zbog nedostatka uglja,
  • povećan specifični utrošak uglja i nedovoljne zalihe na depoima TE,
  • lošiji efekti trgovine električnom energijom od planiranih,
  • višestruko veći troškovi nabavke električne energije za domaće tržište, jer je nedostatak uglja smanjio proizvodnju iz vlastitih kapaciteta.

Prihodi rasli, ali i rashodi

Ukupni prihodi u prvih šest mjeseci iznosili su 745,1 milion KM, što je rast u odnosu na 561,8 miliona KM u istom periodu prošle godine. Prihodi iz ugovora s kupcima povećani su sa 549,3 miliona na 733,3 miliona KM.

Međutim, i rashodi su značajno porasli – sa 588,5 miliona na 790,6 miliona KM.

Trend gubitaka se nastavlja

Podjećamo, Elektroprivreda BiH je prošlu godinu završila sa neto gubitkom od 57,5 miliona KM, nakon što je 2023. godinu okončala s rekordnih 331,7 miliona KM gubitka.

Izvor: Biznis.infoBiznis.info

Naša analiza: Zašto Elektroprivreda BiH tone – i ko je kriv?

Dubioza u kojoj se našla Elektroprivreda BiH nije rezultat samo loših hidroloških prilika i nedostatka uglja – to su samo simptomi dugogodišnjeg nerada, političkog kadroviranja i nedostatka strateškog planiranja.

Ključni problemi koje EPBiH ignoriše

  1. Rudnici na koljenima zbog korupcije i nerada – EPBiH godinama nije sprovela ozbiljnu reformu rudnika, iako su oni ključ za rad termoelektrana. Umjesto toga, u rudnicima vlada niska produktivnost, višak radnika i nedostatak investicija, dok se sindikati i uprave međusobno optužuju.
  2. Politika umjesto struke – Na čelu kompanije decenijama su kadrovi političkih partija, bez jasne odgovornosti i vizije razvoja. Strategije se mijenjaju s promjenom vlasti, a rezultat je – gubici od stotina miliona KM.
  3. Propuštene investicije u obnovljive izvore – Dok cijeli region ubrzano ulaže u solar i vjetar, EPBiH je ostala zarobljena u modelu iz 20. stoljeća. Ulaganja su minimalna, a projekti kasne godinama.
  4. Skupi uvoz struje – Umjesto da osigura stabilnu domaću proizvodnju, EPBiH troši ogromne iznose na nabavku električne energije na tržištu, po višestruko većim cijenama.

Ko plaća ceh? Građani i privreda!

Iako su prihodi od prodaje struje porasli, troškovi su eksplodirali. To znači samo jedno – pritisak na poskupljenje električne energije. Regulatori će možda ograničiti rast cijena za domaćinstva, ali privreda i veći potrošači već su na udaru, što će se na kraju preliti na građane kroz skuplje proizvode i usluge.

Nameće se zaključak da EPBiH nije žrtva lošeg vremena – žrtva je dugogodišnjeg političkog uticaja i neodgovornog upravljanja. Dok se ne prekine praksa postavljanja stranačkih kadrova i ne krene ozbiljna reforma, gubici će rasti, a račun će uvijek plaćati građani.