Diskretni sastanci u Washingtonu, obavještajna koordinacija i strateške kalkulacije Rijada otkrivaju da iza javnih poziva na smirivanje stoji politika koja ohrabruje američki obračun s Teheranom.
U složenoj geopolitičkoj arhitekturi Bliskog istoka sve je očitije da iza javnih poruka o smirivanju tenzija stoji mnogo tvrđa strategija. Dok zvanična diplomatija Saudijske Arabije govori o potrebi deeskalacije i dijaloga, brojni diplomatski izvori tvrde da Rijad već godinama tiho ohrabruje Sjedinjene Američke Države da se odlučnije suprotstave Iranu.
Ključnu ulogu u toj strategiji ima saudijski ministar odbrane Halid bin Salman, mlađi brat prestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, on je početkom godine održao niz diskretnih sastanaka u Washingtonu sa saradnicima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i vodećim stratezima iz utjecajnih američkih think-tank organizacija.
Poruka koju je prenio, kako navode izvori bliski Pentagonu, bila je jasna: svako odlaganje odlučnog vojnog pritiska na Iran samo bi dodatno osnažilo regionalni utjecaj Teherana.
Iako je saudijska ambasada u Sjedinjenim Državama rutinski demantovala ove navode, kretanje saudijskih vojnih resursa i obavještajna koordinacija sa izraelskim strukturama sugerišu da Rijad već duže vrijeme ima značajnu ulogu u strateškim planovima usmjerenim protiv Irana.
Dugogodišnje rivalstvo
Korijen ove politike leži u dugotrajnom rivalstvu između Saudijske Arabije i Irana, koje traje još od Iranske islamske revolucije 1979. godine. Od tada dvije države vode svojevrsni hladni rat kroz regionalne sukobe, političke utjecaje i ideološku borbu između sunitskog i šiitskog političkog centra moći.
Prestolonasljednik Mohamed bin Salman još je 2017. godine u intervjuu za The New York Times iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija nazvao „novim Hitlerom Bliskog istoka“, čime je dodatno naglasio dubinu političkog i ideološkog sukoba između dvije države.
Iako se širom svijeta moglo čuti i pročitati da se Natanijahu u Palestini -a posebno u Gazi, ponaša kao Hitler, Saudima ni na kraj pameti nije bilo da to izuste.
Iako su u posljednje dvije godine postojali pokušaji diplomatskog približavanja između Rijada i Teherana, analitičari smatraju da su ti procesi prije svega bili taktički potezi, dok su strateške ambicije obje zemlje ostale nepromijenjene.
Igra na dva fronta
Saudijska Arabija javno nastoji zadržati sliku države koja poziva na stabilnost i mir. Takav pristup omogućava joj da smanji rizik od direktne iranske odmazde.
Istovremeno, iza zatvorenih vrata vodi se sasvim drugačija politika. Prema dostupnim diplomatskim podacima, Rijad je ohrabrivao američku administraciju da iskoristi trenutak i zada odlučujući udarac iranskom režimu.
Za prestolonasljednika Mohameda bin Salmana to bi mogla biti historijska prilika da redefiniše regionalni poredak i učvrsti Saudijsku Arabiju kao dominantnu silu Zaljeva. Međutim, takva strategija nosi i ozbiljne rizike, jer bi dugotrajan sukob mogao destabilizovati čitavu regiju.
Strah od nuklearnog balansa
Jedan od ključnih razloga saudijske politike prema Iranu jeste strah od iranskog nuklearnog programa. Mohamed bin Salman je još ranije upozorio da će Saudijska Arabija razviti vlastito nuklearno oružje ukoliko Teheran prvi dođe do atomske bombe.
Zbog toga Rijad već godinama vodi pregovore sa Sjedinjenim Državama o razvoju civilnog nuklearnog programa, uključujući mogućnost obogaćivanja uranija.
Takvi planovi izazivaju zabrinutost čak i kod nekih američkih i izraelskih saveznika, jer bi nuklearno nadmetanje između Saudijske Arabije i Irana moglo pokrenuti novu trku u naoružanju na Bliskom istoku.
Rizici za samu Saudijsku Arabiju
Iako saudijsko vodstvo vidi sukob s Iranom kao priliku za stratešku prednost, opasnosti su brojne. Dugotrajan rat mogao bi ugroziti ključnu energetsku infrastrukturu zemlje, uključujući naftna postrojenja kompanije Saudi Aramco, ali i destabilizovati unutrašnju političku situaciju.
Posebnu osjetljivost predstavlja činjenica da u Saudijskoj Arabiji živi značajna šiitska manjina, koja bi u slučaju eskalacije sukoba mogla postati faktor unutrašnjih napetosti.
Istovremeno, ekonomske reforme koje Mohamed bin Salman pokušava provesti kroz program modernizacije zemlje suočavaju se s rastućim troškovima i finansijskim pritiscima.
Kockanje s budućnošću regije
Za saudijskog prestolonasljednika sukob s Iranom predstavlja politički i strateški rizik bez presedana. Pad iranskog režima mogao bi učvrstiti poziciju Saudijske Arabije kao dominantne sile u regiji, ali bi istovremeno otvorio prostor za nove nestabilnosti.
U svijetu u kojem se savezništva brzo mijenjaju, a regionalni sukobi lako prelaze u šire ratove, takva strategija može imati nepredvidive posljedice.
Bliski istok je kroz historiju mnogo puta pokazao da eliminacija jednog rivala ne znači nužno i stabilnost. Naprotiv, često otvara prostor za nove sukobe i borbu za moć.
Zbog toga mnogi analitičari upozoravaju da sadašnja konfrontacija između Saudijske Arabije i Irana predstavlja jednu od najopasnijih geopolitičkih igara u savremenoj historiji regije — igru u kojoj bi cijenu političkih ambicija mogli platiti milioni ljudi.
