Stopa obolijevanja među adolescentima i djecom raste, dok rani simptomi i napredak u liječenju otvaraju nove mogućnosti za prevenciju i personaliziranu terapiju.

Karcinom je, uz kardiovaskularne bolesti, jedan od vodećih globalnih javnozdravstvenih problema, predstavljajući ozbiljan zdravstveni, ekonomski i društveni teret za mnoge zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Prema statistikama, najčešći oblici karcinoma su karcinom pluća, i karcinom debelog crijeva, dok je kod muškaraca tu i karcinom prostate a kod žena karcinom dojke.

Glavni uzroci smrti od malignih bolesti širom svijeta uključuju karcinome pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Otprilike 30 posto svih smrtnih slučajeva od karcinoma uzrokovano je pet glavnih faktora rizika: pušenjem, prekomjernom tjelesnom težinom, nedostatkom voća i povrća u ishrani, nedovoljnom fizičkom aktivnošću i prekomjernom konzumacijom alkohola.

Ovisnost o duhanu je odgovorna za oko jednu petinu svih smrtnih slučajeva uslijed malignih bolesti, a također je uzrok više od 90 posto svih smrtnih slučajeva od karcinoma pluća. Pored toga, rak se smatra bolešću u stalnoj ekspanziji, a procjene sugeriraju da bi do 2050. godine svaki drugi ili treći stanovnik svijeta mogao biti pogođen malignim bolestima.

Prof. dr. med. sc. Šefika Umihanić, načelnica Klinike za onkologiju i radioterapiju UKC Tuzla, ističe da podaci iz UKC Tuzla ukazuju na kontinuirani porast broja oboljelih od malignih bolesti.

U 2020. godini bilo je 938 oboljelih, dok je broj novootkrivenih pacijenata u 2021. godini porastao na 1041. Iako su ti brojevi uključivali i efekte COVID-19 pandemije, koja je uslovila smanjenje broja pacijenata koji su se javljali na preglede, 2023. godine broj novootkrivenih pacijenata bio je 1334, a u 2024. godini porastao je na 1527.

Ovaj trend jasno ukazuje na potrebu za implementacijom mjera za prevenciju malignih bolesti. Prof. Umihanić predlaže da bi se karcinomi mogli prevenirati redovnim samopregledima žena za karcinom dojke i ginekološkim pregledima, koji mogu pomoći u ranoj detekciji premalignih promjena koje se mogu uspješno liječiti.

Također, ističe da postoji pomak u granici obolijevanja prema mlađim pacijentima, te je sve češće da se karcinomi dijagnosticiraju kod osoba mlađih od 30 godina, pa čak i kod djece i adolescenata. Kroz napredak molekularnog testiranja u poslednjih deset godina, mogućnosti za pravovremeno otkrivanje mutacija koje mogu biti tretirane ciljanom terapijom dramatično su se povećale. Personalizirani pristup liječenju, koji uključuje ciljan terapijski pristup temeljen na specifičnim mutacijama, omogućava visoke stope preživljavanja i pacijentima daje šansu za dugotrajan život čak i kada se maligna bolest pretvori u hroničnu.

Kako se broj oboljelih i izazovi liječenja povećavaju, stručnjaci upozoravaju na važnost prevencije, rane dijagnostike i pristupačnih terapija kako bi se smanjio utjecaj malignih bolesti na globalnom nivou.