admin
Od problema javnih preduzeća do pitanja njihove budućnosti
Posljednjih godina sve više lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini suočava se sa ozbiljnim problemima u funkcionisanju javnih preduzeća. Rastući troškovi poslovanja, nagomilani dugovi, višak administracije, politički uticaji i nedostatak investicija doveli su mnoga preduzeća u situaciju da teško održavaju postojeći nivo usluga, a kamoli da se razvijaju.
Takve probleme nije moguće posmatrati samo kao pitanje poslovanja pojedinačnih preduzeća. Oni direktno utiču na kvalitet života građana. Kada javno preduzeće posluje loše, posljedice se vide na ulicama, u održavanju javnih površina, odvozu otpada, uređenju grada i svim drugim komunalnim djelatnostima koje građani koriste svakodnevno.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li postoje novi modeli organizacije koji bi omogućili da javna preduzeća ostanu u vlasništvu građana, ali da istovremeno posluju efikasnije i ekonomičnije.
Jedan od modela koji se posljednjih godina sve više spominje jeste formiranje holdinga javnih preduzeća.
Šta je zapravo holding?
Iako se termin holding često koristi, mnogim građanima nije sasvim jasno šta on zapravo predstavlja.
Najjednostavnije rečeno, holding je organizacija koja upravlja drugim preduzećima.
Holding sam po sebi ne odvozi smeće, ne održava puteve, ne uređuje parkove niti pruža komunalne usluge. Njegov zadatak je da upravlja preduzećima koja te poslove obavljaju.
U privatnom sektoru holdingi su veoma česta pojava. Velike kompanije često pod jednim krovom okupljaju više firmi kako bi zajednički planirale investicije, smanjile troškove i efikasnije upravljale resursima.
Isti princip moguće je primijeniti i u javnom sektoru.
U slučaju Lukavca vlasnik holdinga bio bi Grad Lukavac, a javna preduzeća ostala bi u vlasništvu grada i građana.
Tri modela holdinga
Nisu svi holding sistemi isti.
U praksi postoje tri osnovna modela.
Finansijski holding
Ovo je najjednostavniji oblik.
Holding nadzire poslovanje preduzeća, prati finansijske rezultate i donosi strateške odluke.
Međutim, svako preduzeće zadržava kompletnu administraciju, vlastito računovodstvo, pravnu službu, kadrovsku službu i upravu.
Prednost ovog modela je jednostavna organizacija.
Nedostatak je što gotovo da nema stvarnih ušteda.
Građani često s pravom postavljaju pitanje da li se u takvoj situaciji samo dodaje još jedan nivo upravljanja.
Operativni holding
Kod operativnog holdinga određene funkcije se objedinjavanju.
To mogu biti javne nabavke, pravni poslovi ili dio finansijskog poslovanja.
Ovaj model donosi određene uštede, ali još uvijek ostavlja veliki dio administracije unutar svakog pojedinačnog preduzeća.
Integrisani holding
Treći model je integrisani holding.
On predstavlja najnapredniji oblik organizacije i model koji donosi najveće uštede.
Njegova suština nije stvaranje novih funkcija nego ukidanje dupliranja postojećih.
Umjesto da svako javno preduzeće ima vlastito računovodstvo, vlastitu pravnu službu, vlastitu kadrovsku službu i vlastitu administraciju, sve te funkcije objedinjavaju se na jednom mjestu.
Na taj način više ljudi ne radi isti posao u više različitih institucija.
Zašto bi integrisani holding mogao biti najbolje rješenje za Lukavac?
U javnosti se često govori o potrebi racionalizacije troškova, ali se rijetko postavlja pitanje gdje se zapravo mogu ostvariti najveće uštede.
Najveći troškovi ne nastaju među radnicima koji svakodnevno održavaju grad, skupljaju otpad, popravljaju kvarove ili obavljaju druge komunalne poslove.
Najveći prostor za racionalizaciju nalazi se upravo u administraciji.
Ako više javnih preduzeća ima vlastite računovođe, pravnike, kadrovske službe, administrativne radnike i službe javnih nabavki, tada se veliki broj istih poslova obavlja paralelno.
Integrisani holding omogućava da se svi ti poslovi objedine i da ih obavlja jedan stručni tim za sva gradska preduzeća.
Na taj način smanjuju se troškovi poslovanja, ubrzavaju procedure i oslobađaju sredstva za ulaganje u infrastrukturu i opremu.
Zbog toga se integrisani holding smatra modelom koji bi mogao donijeti najviše koristi Gradu Lukavcu.
Kako bi izgledao integrisani holding?
U takvom sistemu Grad Lukavac ostao bi vlasnik javnih preduzeća.
Holding bi preuzeo:
- računovodstvo,
- pravne poslove,
- kadrovske poslove,
- javne nabavke,
- informacioni sistem,
- internu reviziju,
- planiranje investicija.
Javna preduzeća zadržala bi operativni dio poslovanja.
To znači da bi građani i dalje imali iste komunalne službe, iste radnike na terenu i iste usluge, ali sa manjim administrativnim troškovima.
Suština nije u smanjenju kvaliteta usluga nego upravo suprotno – oslobađanju sredstava za ulaganje u opremu, mehanizaciju i unapređenje rada.
Može li holding biti način da se sačuvaju javna preduzeća?
Ovo je vjerovatno najvažnije pitanje.
Kada javna preduzeća zapadnu u finansijske probleme, često se kao rješenje pojavljuje prijedlog da određene djelatnosti preuzmu privatne firme.
Na prvi pogled takva ideja može izgledati jednostavno.
Privatna kompanija dolazi sa vlastitim kapitalom, opremom i organizacijom.
Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava dugoročno.
Ako javna preduzeća nestanu, grad gubi kontrolu nad ključnim komunalnim sistemima.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da bi finansijska konsolidacija kroz integrisani holding mogla predstavljati alternativu privatizaciji i način da se komunalne djelatnosti zadrže u javnom vlasništvu.
Šta se dešava kada komunalne usluge preuzmu privatne firme – zašto se ni po koju cijenu ne bi smjelo dopustiti da se to desi u Lukavcu?
Komunalne usluge nisu obična tržišna djelatnost.
Građanin može birati u kojoj će trgovini kupiti namirnice ili na kojoj će benzinskoj pumpi natočiti gorivo.
Međutim, građanin ne može birati ko će odvoziti otpad iz njegovog naselja ili održavati javne površine.
Zbog toga komunalne usluge imaju karakter prirodnog monopola.
Upravo zbog toga privatizacija takvih usluga nosi određene rizike.
Rast cijena
Privatna firma posluje s ciljem ostvarivanja dobiti.
Profit nije sporan niti nezakonit.
Međutim, profit se ostvaruje kroz razliku između prihoda i rashoda.
To često znači pritisak na povećanje cijena usluga.
Smanjenje troškova na kvalitetu usluge
Da bi povećala profit, privatna kompanija može smanjivati troškove.
To ponekad znači manje radnika, rjeđe održavanje opreme ili manji obim usluga.
Građani tada mogu dobiti slabiju uslugu po višoj cijeni.
Gubitak kontrole
Dok je komunalno preduzeće u vlasništvu grada, građani preko svojih izabranih predstavnika mogu uticati na njegov rad.
Kada uslugu obavlja privatna firma, prioritet postaje poslovni interes kompanije.
Dugoročna zavisnost
Kada privatna firma preuzme ključnu komunalnu djelatnost, grad postaje zavisan od ugovornih odnosa sa tom kompanijom.
Ako se kasnije pojave problemi, povratak sistema u javne ruke može biti komplikovan i skup.
Odliv novca iz lokalne zajednice
Dobit javnog preduzeća može se vratiti kroz ulaganja u grad.
Dobit privatne kompanije najčešće završava kod vlasnika ili investitora.
To znači da novac koji građani izdvajaju za komunalne usluge može napuštati lokalnu zajednicu.
Vrijeme za ozbiljnu javnu raspravu
Pitanje budućnosti javnih preduzeća nije političko pitanje jednog mandata.
To je pitanje koje određuje kako će grad funkcionisati narednih deset, dvadeset ili trideset godina.
Zbog toga bi svaka ideja, bilo da je riječ o holdingu, reorganizaciji postojećih preduzeća ili eventualnom uključivanju privatnog sektora, morala biti predmet ozbiljne i argumentovane javne rasprave.
Građani imaju pravo da znaju koliki su stvarni troškovi postojećeg sistema, kolike bi bile uštede kroz integrisani holding i kakve bi posljedice moglo imati eventualno prepuštanje komunalnih djelatnosti privatnim kompanijama.
Zaključak
Integrisani holding nije čarobno rješenje koje preko noći uklanja sve probleme javnih preduzeća. Međutim, od svih modela organizacije predstavlja sistem koji nudi najveći potencijal za smanjenje administrativnih troškova, efikasnije upravljanje i očuvanje javnog vlasništva nad komunalnim djelatnostima.
Ukoliko bi bio pravilno organizovan, mogao bi omogućiti da sredstva koja se danas troše na masivne i uz to i duplirane administrativne funkcije budu usmjerena na ono što građani zaista vide i koriste – bolju opremu, kvalitetnije usluge i uređeniji grad.
U vremenu kada se sve češće govori o privatizaciji pojedinih javnih funkcija, integrisani holding mogao bi predstavljati model koji istovremeno čuva javni interes, štiti komunalni sistem i omogućava njegov dugoročni razvoj.
