Već četiri godine iz političkih krugova SDA dolazi narativ da im je nakon izbora 2022. „oteta vlast“, te da je visoki predstavnik Christian Schmidt „suspendovao Ustav na jedan dan“ kako bi drugima omogućio formiranje vlasti. Činjenice iz tog perioda pokazuju znatno složeniju sliku.

Već četiri godine iz krugova SDA slušamo istu političku interpretaciju: SDA je pobijedila na izborima 2022, ali joj je vlast „oteta“, a Christian Schmidt je navodno „suspendovao Ustav na jedan dan“ kako bi omogućio da vlast formiraju druge stranke.

Ali šta se zaista dogodilo?

Za početak, treba razjasniti jednu osnovnu stvar: Najviše glasova ne znači automatski i vlast

U istinskoj parlamentarnoj demokratiji, a ne onoj kakvu zamišlja ili izmišlja SDA, vlast ne mora formirati stranka koja je osvojila najviše glasova.

Ako jedna stranka osvoji parlamentarnu većinu, može sama formirati vlast. Ako je nema, vlast formiraju dvije ili više stranaka koje zajedno imaju dovoljan broj mandata za parlamentarnu većinu – SA NJOM ILI BEZ NJE.

Drugim riječima, izbori određuju odnos političkih snaga u parlamentu, a vlast formira većina koja može dobiti podršku parlamenta.

To je posebno važno u Federaciji BiH, gdje je formiranje Vlade povezano sa složenim ustavnim procedurama i ulogom predsjednika i potpredsjednika Federacije.

Zato činjenica da je SDA 2022. godine osvojila najveći broj glasova među bošnjačkim strankama sama po sebi nije značila da joj pripada pravo da formira Vladu Federacije.

Njemačka 1969: vlast bez prvoplasirane stranke

Dobar primjer je Njemačka 1969. godine. CDU/CSU je osvojio najviše glasova i mandata – 46,1 posto i 250 mandata, dok je SPD dobio 42,7 posto i 237 mandata. FDP je osvojio 31 mandat.

Ipak, CDU/CSU nije formirao vlast. SPD Willyja Brandta napravio je koaliciju s FDP-om i zajedno su imali parlamentarnu većinu od 268 mandata. Willy Brandt postao je kancelar, a CDU/CSU otišao u opoziciju.

Upravo je to osnovna razlika između najviše osvojenih glasova i parlamentarne većine.

Zato ni činjenica da je SDA 2022. osvojila najviše glasova među bošnjačkim strankama sama po sebi nije značila da joj pripada vlast. Pitanje je bilo: ko može obezbijediti parlamentarnu većinu?

Njemačka 1969. pokazuje da je moguće da prvoplasirana stranka ode u opoziciju, a da vlast formira koalicija drugih stranaka.

Šta je Schmidt zapravo uradio 2. oktobra 2022.?

Christian Schmidt je 2. oktobra 2022. godine, nakon zatvaranja biračkih mjesta, donio odluku kojom je nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH, kao i izmjene Izbornog zakona BiH.

Ali nije „suspendovao Ustav BiH na jedan dan“. Nije čak ni suspendovao Ustav Federacije na jedan dan.

Nametnuo je određene amandmane na Ustav Federacije BiH.

OHR u obrazloženju odluke navodi da su izmjene trebale omogućiti brže formiranje institucija nakon izbora i spriječiti novu institucionalnu paralizu. Posebno se navodi da proces formiranja vlasti nakon izbora mora biti takav da ga ne može blokirati ili usporavati jedan politički akter.

To je veoma bitna razlika.

Jer ako kažemo da je Ustav „suspendovan“, čitalac dobija utisak da je Ustav prestao važiti.

To se nije dogodilo.

Ustav Federacije BiH je izmijenjen.

Zašto je Schmidt to uradio?

Ovdje treba pogledati šta je sam visoki predstavnik naveo kao razlog.

Schmidt nije obrazložio intervenciju time da SDA treba izbaciti iz vlasti.

OHR je kao jedan od ključnih razloga naveo prethodnu institucionalnu paralizu Federacije i potrebu da se poslije izbora omogući brzo formiranje zakonodavne i izvršne vlasti.

Drugim riječima, cilj je bio napraviti sistem u kojem rezultat izbora može proizvesti funkcionalne institucije, bez mogućnosti da jedan politički akter blokira ili usporava čitav proces.

A upravo je iskustvo prethodnog mandata bilo važan dio tog problema.

I sam Schmidt je prije izbora govorio o četverogodišnjoj blokadi Federacije i potrebi da se spriječi ponavljanje situacije u kojoj građani glasaju, a institucije potom ne mogu biti formirane na osnovu izbornih rezultata.

Prethodne blokade HDZ BiH i SDA bile su razlog za Schmidtove poteze

Prije izbora 2022. godine Federacija BiH već je imala iskustvo višegodišnjih institucionalnih blokada.

Nakon izbora 2018. nova Vlada FBiH nije formirana, a Vlada iz prethodnog mandata ostala je u tehničkom mandatu sve do 2022. godine.

Premijer koji je tako neizabran ostao 8 godina na toj poziciji bio je Fadil Novalić (SDA).

  • Vlada FBiH na čelu s Novalićem imenovana je 31. marta 2015.
  • Nakon izbora 2018. nije formirana nova Vlada FBiH, pa je Novalićeva vlada nastavila raditi u tehničkom mandatu.
  • Novalić je tako ostao federalni premijer nepunih osam godina – od marta 2015. do aprila 2023.
  • Zbog te blokade, nova Vlada, na čelu s Nerminom Nikšićem, potvrđena je tek sedam mjeseci nakon izbora, 28. aprila 2023.

Zanimljiva je kombinacija stranka koje su blokirale proces formiranja Blade FBiH. U tom periodu HDZ BiH je formiranje nove Vlade FBiH uslovljavao izmjenama Izbornog zakona BiH, dok je SDA odbijala takvo uslovljavanje. Istovremeno, postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH bio je blokiran, između ostalog i djelovanjem tadašnjeg predsjednika Federacije Marinka Čavare (HDZ BiH).

Upravo u tom kontekstu treba posmatrati odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta od 2. oktobra 2022. godine, kojom je nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Cilj tih izmjena bio je, prema obrazloženju OHR-a, omogućiti funkcionalnije formiranje vlasti i spriječiti ponavljanje višegodišnjih blokada nakon izbora.

Zato tvrdnju da je Schmidt svojim intervencijama „uzeo vlast SDA“ treba posmatrati i kroz činjenicu da su blokade institucija Federacije postojale i prije izbora 2022. godine i to baš i od strane SDA, a da su upravo ta iskustva bila dio obrazloženja za uvođenje novih mehanizama protiv institucionalnih zastoja.

A onda dolazi 2022. godina

Na izborima u oktobru 2022. SDA nije nestala sa političke scene. Naprotiv, osvojila je veliki broj mandata. Ali nakon izbora formirala se drugačija parlamentarna većina.

U toj većini našli su se, između ostalih, SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka, HDZ BiH i HDZ 1990.

Za premijera Federacije predložen je Nermin Nikšić iz SDP-a.

I tu se pojavila nova prepreka: Za predsjednicu Federacije izabrana je Lidija Bradara iz HDZ-a BiH, dok su za potpredsjednike izabrani Igor Stojanović iz SDP-a i Refik Lendo iz SDA. OHR navodi da su Bradara i Stojanović podržali predloženu Vladu, dok nije postignuta saglasnost sva tri člana rukovodstva Federacije – Lendo je bio protiv. Iz tog perioda je ostalo i “Ne daj Bosnu Lendo. Ne daj Islam Lendo! Ne daj nas Lendo”.

I onda je Refik Lendo “ne dao” da se formira vlast – bez SDA.

Lendo i sedam mjeseci čekanja

Sedam mjeseci nakon izbora, zbog Lendinog “ne danja”, tačnije do aprila 2023. nova Vlada Federacije još nije bila formirana.

Problem je bio u tome što postojeći Ustav nije nudio rješenje u situaciji kada se predsjednica i dvojica potpredsjednika ne mogu usaglasiti oko Vlade.

OHR je izričito naveo da su svi ustavni rokovi istekli, a da dogovor između Lidije Bradare, Igora Stojanovića i Refika Lende nije postignut.

Drugim riječima, ono što je Schmidt 2. oktobra 2022. pokušavao spriječiti — mogućnost da politički proces nakon izbora bude blokiran — ponovo se pojavilo, sada vrlo konkretno.

I to preko mehanizma koji je postojao u samom Ustavu Federacije.

Zato je Schmidt intervenisao ponovo

Dana 27. aprila 2023. godine, sedam mjeseci nakon izbora, Schmidt je donio novu odluku.

Ovaj put cilj je bio konkretan: odblokirati formiranje Vlade Federacije BiH.

Schmidt je omogućio da o prijedlogu Vlade odluči Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Dan kasnije, Predstavnički dom je većinom glasova potvrdio Vladu na čelu sa Nerminom Nikšićem.

U novoj Vladi bili su ministri iz HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SDP-a, Naše stranke i Naroda i pravde. Poslanici SDA i DF-a napustili su sjednicu prije glasanja.

Dakle, Schmidt nije imenovao Nermina Nikšića za premijera.

Parlament je glasao o Vladi.

Schmidt je intervenisao u pravila kako bi omogućio da parlament, kao neposredno izabrano predstavničko tijelo, donese odluku.

Sam OHR je to obrazložio upravo vraćanjem procesa odlučivanja u Parlament.

Je li Schmidt već 2. oktobra znao da će Lendo blokirati Vladu?

Ovdje treba biti oprezan.

Može se zaključiti da je međunarodna zajednica bila veoma svjesna opasnosti od novih blokada.

To je izričito navedeno u Schmidtovoj odluci iz oktobra 2022. godine.

Ali nema osnova da se kao dokazana činjenica tvrdi da je Schmidt tog dana intervenisao zato što je unaprijed znao:

„SDA će preko Refika Lende blokirati Vladu Nermina Nikšića.“

To bi bila interpretacija, a ne dokumentovana činjenica.

Ono što jeste dokumentovano jeste slijed događaja:

Schmidt je 2. oktobra 2022. mijenjao Ustav kako bi se spriječile buduće blokade nakon izbora.

Nakon izbora, Refik Lendo, potpredsjednik Federacije iz SDA, nije dao saglasnost na prijedlog Vlade.

Vlada sedam mjeseci nije bila formirana.

Schmidt je 27. aprila 2023. ponovo intervenisao kako bi omogućio da o Vladi odluči Parlament FBiH.

„Oteta vlast“ ili parlamentarna većina?

Zato se četvorogodišnja mantra o „otetoj vlasti“ mora posmatrati kroz dvije različite stvari.

SDA je na izborima 2022. osvojila značajan broj glasova i mandata, ali najviše glasova ne znači automatsko pravo na formiranje vlasti.

Drugi blok stranaka formirao je parlamentarnu većinu i predložio Nermina Nikšića za premijera.

Problem je nastao zato što postojeći ustavni mehanizam nije omogućavao da ta parlamentarna većina formira Vladu bez saglasnosti sva tri člana rukovodstva Federacije.

Jedan od njih bio je Refik Lendo iz SDA.

I upravo je ta činjenica mnogo važnija od tvrdnje da je „Ustav suspendovan na jedan dan“.

Ustav nije bio suspendovan: IZMIJENJEN JE.

A kasnije je, zbog konkretne blokade procesa formiranja Vlade, visoki predstavnik ponovo intervenisao.

Može se politički raspravljati o tome da li je Schmidt imao pravo da interveniše, da li je njegova intervencija bila opravdana i da li je međunarodna zajednica trebala koristiti bonske ovlasti na taj način.

Ali dvije stvari ne bi trebalo miješati:

  • parlamentarna demokratija ne znači da vlast automatski pripada stranci koja je osvojila najviše glasova; i
  • Schmidt 2. oktobra 2022. nije „suspendovao Ustav BiH na jedan dan“.

Njegova odluka bila je intervencija u Ustav Federacije BiH, a njeni službeno navedeni ciljevi bili su funkcionalnost institucija i sprečavanje novih postizbornih blokada.

A ono što se dogodilo nekoliko mjeseci kasnije sa Refikom Lendom pokazalo je koliko je pitanje blokade vlasti bilo stvarno — bez obzira na to da li je upravo taj scenario Schmidt imao na umu kada je odluku donio.

Analiza: LuPortal