Službeni podaci pokazuju da je suficit bio znatno manji od milijarde KM, dok „4,5 milijardi zaduženja“ ne znači automatski i 4,5 milijardi KM novog duga – gdje je granica između političke poruke i stvarne finansijske slike?

Napomena: Izraz „dug Vlade FBiH“ u tekstu označava dug federalne vlade, dok „ukupan dug u FBiH“ obuhvata i obaveze kantona, gradova i općina, javnih preduzeća i drugih korisnika. Riječ je o dvije različite kategorije koje ne treba miješati.

Podaci Federalnog ministarstva finansija pokazuju da je finansijska slika Federacije BiH znatno složenija od političke tvrdnje da je prethodna vlast ostavila milijardu KM, a sadašnja vlast napravila 4,5 milijardi KM novog duga. Kada se razdvoje suficit, novo zaduživanje, otplata starih obaveza i stvarno stanje duga, dobija se bitno drugačija slika.

Predsjednik SDA i kandidat za člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da je aktuelna vlast „potrošila novac koji su zatekli od Vlade Fadila Novalića, a zatim se dodatno zadužila 4,5 milijardi KM“, uz tvrdnju da bez tog zaduživanja ne bi bile isplaćene ni penzije.

Koliko se ova tvrdnja podudara sa službenim finansijskim podacima?

KRATAK ODGOVOR U BROJKAMA

  • 2022: službeno evidentirani akumulirani suficit FBiH iznosio je 487,6 miliona KM, a ne milijardu KM.
  • 31.12.2022: dug same Vlade FBiH iznosio je oko 2,79 milijardi KM.
  • 31.12.2023: dug Federacije pao je na oko 2,49 milijardi KM.
  • 31.12.2024: dug Federacije iznosio je oko 2,64 milijarde KM.
  • 31.12.2024: ukupan dug FBiH, kantona, gradova i općina, javnih preduzeća i drugih korisnika iznosio je 6,87 milijardi KM.
  • Kraj 2025: prema podacima koje je Vlada FBiH predstavila prilikom usvajanja budžeta za 2026, javni dug Federacije iznosio je oko 7,17 milijardi KM.
  • 2026: Federacija nastavlja koristiti trezorske zapise i obveznice za finansiranje i refinansiranje obaveza, ali Federalno ministarstvo finansija do danas nije objavilo kvartalni izvještaj koji bi omogućio potpuno poređenje stanja duga na 24. septembar 2026.

Iz ovih podataka već se vidi ključna stvar: zadužiti se 4,5 milijardi KM nije isto što i Izetbegovićevih “povećati dug za 4,5 milijardi KM”.

ŠTA JE NOVALIĆEVA VLADA OSTAVILA?

Prije svega treba razjasniti jednu važnu stvar.

Vlada Fadila Novalića nije prestala faktički upravljati Federacijom u maju 2022. godine. Nakon izbora 2022. nastavila je raditi u tehničkom mandatu, a nova Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem potvrđena je 28. aprila 2023. godine. Visoki predstavnik Christian Schmidt je 27. aprila 2023. donio odluku kojom je deblokirano formiranje nove vlade. Nova vlada je dužnost formalno preuzela početkom maja 2023. godine.

Zbog toga je za poređenje finansijskog stanja najpoštenije uzeti kraj 2022. kao posljednju punu godinu prethodne vlasti, a zatim pratiti stanje tokom mandata nove vlade.

Izetbegović govori o „milijardi“ koju je prethodna vlast ostavila.

Međutim, službeni podaci koje je 27. aprila 2023. predstavila tadašnja federalna ministrica finansija Jelka Milićević govore da je akumulirani suficit Federacije BiH za 2022. godinu iznosio 487,6 miliona KM.

Dakle, službeno potvrđeni podatak bio je nešto manje od pola milijarde KM.

Važno je razumjeti šta znači suficit.

Suficit ne znači nužno da je Vlada imala milijardu KM gotovine na jednom računu koju je nova vlast mogla jednostavno potrošiti. To je razlika između prihoda i rashoda u određenom fiskalnom periodu, odnosno akumulirani finansijski rezultat. Novac može biti raspoređen kroz različite fondove, račune i namjene, a dio sredstava može imati zakonom određenu svrhu.

Zato su tvrdnje o „novcu koji je ostavljen“ mnogo složenije od prostog pogleda na jednu budžetsku stavku.

KOLIKI JE BIO DUG KADA JE NOVA VLAST PREUZELA FEDERACIJU?

Ni ovdje nije dovoljno govoriti samo o jednoj brojci.

Federalno ministarstvo finansija razlikuje dug Federacije, koji predstavlja dug Vlade FBiH, od ukupnog duga na području Federacije.

Na kraju 2022. godine dug same Vlade Federacije iznosio je približno 2,79 milijardi KM.

Ukupan dug u FBiH bio je veći jer su u njega uključeni i dugovi kantona, gradova i općina, javnih preduzeća i drugih korisnika.

To je veoma važna razlika.

Ako neko kaže „dug Federacije“, a koristi podatak koji uključuje i javna preduzeća ili kantone, poređenje može izgledati mnogo dramatičnije nego kada se porede iste kategorije duga.

2023. GODINA – PRVA GODINA NOVE VLADE

Nikšićeva vlada preuzela je vlast krajem aprila, odnosno početkom maja 2023. godine.

Prema podacima Federalnog ministarstva finansija, na kraju 2023. godine dug same Vlade Federacije iznosio je oko 2,49 milijardi KM.

To znači da je u odnosu na kraj 2022. on bio manji, a ne veći.

Istovremeno, Federacija se tokom godine zaduživala putem trezorskih zapisa i obveznica, kao i povlačenjem sredstava iz ranije ugovorenih kreditnih aranžmana.

Na prvi pogled može izgledati kontradiktorno: kako je moguće da se vlast zadužuje, a dug na kraju godine bude manji?

Odgovor je jednostavan – zato što se istovremeno otplaćuju stari dugovi.

To je ključ za razumijevanje cijele polemike.

BRUTO ZADUŽIVANJE NIJE ISTO ŠTO I RAST DUGA

Zamislimo da država tokom godine uzme novi kredit od 500 miliona KM, ali istovremeno vrati 400 miliona KM ranije uzetih kredita.

Novo zaduživanje iznosi 500 miliona KM, ali dug nije porastao za 500 miliona. Neto povećanje duga iznosi samo 100 miliona KM.

Ako je vratila svih 500 miliona starog duga, ukupno zaduženje može biti 500 miliona, a dug na kraju godine ostati isti.

Upravo zbog toga nije moguće dokazivati da je Federacija povećala svoj dug za 4,5 milijardi KM samo tako što se saberu sve emisije obveznica, trezorskih zapisa i povučena kreditna sredstva.

Mora se uračunati i ono što je u međuvremenu vraćeno.

2024. GODINA – DUG FEDERACIJE I DALJE NIJE 4,5 MILIJARDI

Na kraju 2024. godine dug same Vlade Federacije iznosio je oko 2,64 milijarde KM.

To je približno 157 miliona KM manje nego na kraju 2022. godine.

Istovremeno, ukupan dug u FBiH iznosio je 6,872 milijarde KM.

Ta cifra obuhvata:

  • dug Vlade Federacije,
  • dug kantona,
  • dug gradova i općina,
  • dug javnih preduzeća i drugih korisnika.

Od ukupnih 6,872 milijarde KM, na dug Federacije odnosilo se oko 2,636 milijardi KM, odnosno oko 38 posto.

Najveći dio ukupnog duga odnosio se na javna preduzeća i druge korisnike, sa oko 3,28 milijarde KM.

To znači da ni cifra od 6,87 milijardi KM ne predstavlja samo dug Vlade FBiH.

A još manje predstavlja povećanje duga koje je napravila Nikšićeva vlada.

ŠTA SE DEŠAVALO SA ZADUŽIVANJEM?

Federacija koristi nekoliko instrumenata za zaduživanje.

  • trezorski zapisi. Oni uglavnom služe za kratkoročno finansiranje.
  • obveznice, kojima se novac pozajmljuje na duži period.
  • krediti međunarodnih finansijskih institucija, pri čemu se dio tih sredstava koristi za infrastrukturne i druge projekte.

Kod vanjskih kredita postoji još jedna važna stvar: Federacija može uzeti kredit, ali ga zatim proslijediti krajnjem korisniku – primjerice javnom preduzeću, kantonu ili lokalnoj zajednici.

Zbog toga podatak o ukupnom dugu kojim upravlja Federalno ministarstvo finansija ne treba automatski tumačiti kao dug koji je potrošen za tekuću potrošnju federalne vlade.

KRAJ 2025. – NOVA SLIKA

Prema podacima koje je Vlada FBiH predstavila prilikom pripreme Budžeta za 2026. godinu, javni dug Federacije na kraju 2025. iznosio je oko 7,17 milijardi KM, što je predstavljeno kao oko 19,7 posto procijenjenog BDP-a Federacije.

Ovdje je potrebno biti posebno pažljiv.

Ova cifra nije direktno uporediva sa ranije navedenih 2,64 milijarde KM duga same Vlade FBiH ako se u međuvremenu koristi drugačija metodologija ili šira kategorija javnog duga.

Zato se u ozbiljnoj analizi ne smiju nasumično porediti različite kategorije.

Drugim riječima, ako se za 2022. koristi „dug Vlade FBiH“, a za 2025. „javni dug Federacije“, rezultat može biti matematički tačan, ali ekonomski pogrešno interpretiran.

2026. GODINA – ŠTA ZNAMO DO DANAS?

Federacija se i tokom 2026. godine nastavlja zaduživati.

Federalno ministarstvo finansija objavilo je indikativni kalendar emisije vrijednosnih papira za 2026. godinu.

Prema tom kalendaru, planirano je ukupno 400 miliona KM emisija federalnih vrijednosnih papira:

  • 200 miliona KM trezorskih zapisa;
  • 200 miliona KM obveznica.

U kalendaru su predviđene emisije trezorskih zapisa i obveznica različitih rokova dospijeća.

Do sada su u 2026. godini bile planirane i održavane aukcije trezorskih zapisa, a Federalno ministarstvo finansija na svojoj stranici objavljuje rezultate pojedinačnih aukcija.

Važno je, međutim, naglasiti da planirani iznos nije isto što i konačno realizovano zaduženje.

Za konačan obračun potrebno je koristiti rezultate svake aukcije i podatke o otplati postojećih obaveza.

Do 24. septembra 2026. na javno dostupnoj stranici Federalnog ministarstva finansija nema objavljenog kvartalnog izvještaja o dugu za 2026. godinu koji bi omogućio potpuno precizno poređenje stanja duga na isti način kao za prethodne godine.

Zbog toga bi bilo neprofesionalno tvrditi da znamo tačno koliki je trenutni dug Federacije na 24. septembar 2026. bez takvog službenog presjeka.

ŠTA ONDA ZNAČI IZJAVA „ZADUŽILI SU SE 4,5 MILIJARDI KM“?

Tu dolazimo do suštine.

Izetbegović je izgovorio konkretnu brojku od 4,5 milijardi KM, ali u svojoj izjavi nije objasnio metodologiju po kojoj je do nje došao.

Postoje najmanje dvije potpuno različite mogućnosti.

Prva je da pod 4,5 milijardi podrazumijeva ukupan bruto iznos novih zaduživanja tokom mandata.

Ako je tako, u tu sumu bi se mogla uključivati nova izdanja vrijednosnih papira i povlačenje kreditnih sredstava.

Ali tada se mora prikazati i koliko je u istom periodu vraćeno ranijeg duga.

Druga mogućnost je da tvrdi kako je ukupan dug Federacije povećan za 4,5 milijardi KM.

Za takvu tvrdnju dostupni službeni podaci koje smo provjerili ne daju potvrdu.

Naprotiv, kod pojedinih uporedivih kategorija duga vidimo da je dug Federacije na kraju 2023. bio niži nego godinu ranije, a na kraju 2024. i dalje ispod nivoa s kraja 2022.

Zato ove dvije tvrdnje ne smijemo izjednačiti.

ŠTA SE MOŽE REĆI SA SIGURNOŠĆU?

Na osnovu dostupnih službenih podataka može se izvući nekoliko zaključaka.

  • Prvo, tvrdnja da je prethodna vlast ostavila milijardu KM suficita ne odgovara službenom podatku o akumuliranom suficitu FBiH za 2022. godinu, koji je iznosio 487,6 miliona KM.
  • Drugo, nova Vlada FBiH nije preuzela vlast u maju 2022, nego je potvrđena 28. aprila 2023. i dužnost preuzela početkom maja.
  • Treće, zaduživanje Federacije za vrijeme Nikšićeve vlade jeste stvarno i nastavljeno je tokom 2023, 2024, 2025. i 2026. godine.
  • Četvrto, sama činjenica da je Federacija u nekom periodu uzela određeni iznos novih kredita ili izdala obveznica ne znači da je za isti iznos povećan javni dug.
  • Peto, službeni podaci jasno pokazuju da se dio novog zaduživanja koristi za refinansiranje postojećih obaveza, odnosno vraćanje ranijih dugova.
  • Šesto, dio vanjskog duga kojim upravlja Federacija odnosi se na sredstva koja se prosljeđuju drugim korisnicima, pa nije korektno cijeli taj iznos predstavljati kao novac koji je potrošila federalna vlada.

I NA KRAJU – ŠTA JE SA 4,5 MILIJARDI?

Za sada je najprecizniji odgovor:

Brojka od 4,5 milijardi KM može eventualno predstavljati zbir različitih oblika bruto zaduživanja, ali nije dokazano da je za toliko povećan dug Federacije BiH.

Da bi se tvrdnja mogla potpuno provjeriti, potrebno je objaviti računicu:

ukupno novo zaduživanje + povučeni krediti – otplaćeni dug = stvarna promjena duga.

Bez tog obračuna građanima se miješaju dvije različite stvari: koliko je novca država tokom godina pozajmila i koliko ukupno duguje.

A to nije isto.

Zato pitanje nakon Izetbegovićeve izjave nije samo „da li je Federacija zadužena?“, jer jeste.

Pravo pitanje je:

Odakle tačno dolazi 4,5 milijardi KM i koliko od tog iznosa predstavlja stvarno povećanje duga, a koliko refinansiranje ranijih obaveza i kreditna sredstva namijenjena drugim korisnicima?

Na to pitanje javnost još nije dobila precizan obračun.

Izvori: Federalno ministarstvo finansija, Vlada Federacije BiH, Ured visokog predstavnika; izjava Bakira Izetbegovića objavljena na zvaničnoj stranici SDA.

Istraživanje i analiza: LuPortal