
Problem su nedostatak adekvatne zakonske regulative, nedostatak subvencija za fotonaponske panele u domaćinstvima i problemi s vraćanjem viška energije u mrežu.
Sredinom marta, Europski parlament usvojio je zakon obvezujući postavljanje solarnih panela na javnim zgradama od 2030. Nove zgrade u javnom vlasništvu trebaju ih imati već od 2028., a renovirane nestambene zgrade do 2027.
Gračanica se ističe kao pozitivan primjer s više od 5 MW instalirane snage solarnih sistema na privrednim objektima, nadmašujući proizvodnju svih triju elektroprivreda u BiH na tom polju. To naglašava zaostatak BiH u energetskoj tranziciji, s kašnjenjem od deset godina za regijom.
Nedostatak adekvatne zakonske regulative, nedostatak subvencija za fotonaponske panele u domaćinstvima i problemi s vraćanjem viška energije u mrežu rezultirali su time da prosumeri u BiH ne ostvaruju koristi od svojih solarnih panela. Iako su cijene panela niske, postavljanje na krovove nije u porastu, a tržište obnovljivih izvora energije uglavnom je rezervirano za velike igrače.
Tehničkih zapreka nema, kako potvrđuju stručnjaci, već je pitanje usklađenosti zakona i pravilnika. JP Elektroprivreda RS je donijela program za podršku domaćinstvima, ali njegova realizacija kasni.
U FBiH, situacija je još lošija jer nedostaju prateći dokumenti za zakon o obnovljivim izvorima energije, a stoga nema ni direktnih poticaja.
Farooq Sher, vanredni profesor na Univerzitetu Nottingham Trent, ističe da BiH ima izuzetan potencijal za solarnu energiju, s oko 2.000 sunčanih sati godišnje, dok Hercegovina ima čak 2400 sunčanih sati godišnje, uz količinu zračenja od 1.500 kWh/m2 godišnje. Potencijal fotonaponske energije u BiH je značajan, što pokazuje naredna slika

Nakon dvogodišnjeg istraživanja, rezultirajuća fotografija prikazuje potencijal obnovljivih izvora energije u BiH. Objavljena u časopisu Renewable and Sustainable Energy Reviews, ova studija istražuje perspektive i razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji. Farooq Sher naglašava da postoji potencijal za zamjenu ugljena obnovljivim izvorima, ali to zahtijeva promjene u politikama vlasti.