Poništenje ključne zabrane omogućava prodaju slabijih H20 čipova, čime se efektivno ublažava višegodišnja američka strategija ograničavanja kineskog AI razvoja.

Kasno u ponedjeljak navečer, 14. jula 2025. godine, deveti najbogatiji čovjek na svijetu objavio je vijest koja bi mogla izmijeniti tok američko-kineske tehnološke utakmice. Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, potvrdio je da mu je američka vlada dozvolila prodaju H20 procesora kineskim kupcima.

Na prvi pogled, ova odluka Trumpove administracije može izgledati kao još jedan u nizu poteza u labavoj i često proturječnoj politici trgovinskih ograničenja. Predsjednik Donald Trump je, kao i mnogo puta do sada, pokušao zabraniti određene oblike trgovine, da bi potom promijenio kurs – možda uz diplomatsku pomoć Pekinga i ponude koje uključuju rijetke zemne metale. Međutim, u pozadini ove odluke odvija se mnogo ozbiljniji geopolitički pomak.

Naime, Huangova izjava implicira da je gotovo trogodišnji američki napor da se Kina liši najnaprednijih čipova za razvoj vještačke inteligencije – stavljen na čekanje, ako ne i potpuno napušten. Režim kontrole izvoza visoke tehnologije koji je izgradila administracija Joea Bidena, a potom uglavnom zadržala i Trumpova ekipa, sada je probijen – i to propustom koji bi mogao imati dugoročne posljedice.

Nvidia je H20 čip dizajnirala kao verziju slabiju od svog vodećeg H100 čipa, upravo da bi se uklopila u granice američkih sankcija. H100 se danas smatra nezamjenjivim alatom za treniranje najsavremenijih AI modela, i još uvijek je pod strogim američkim zabranama kada je riječ o kineskim kompanijama poput DeepSeek-a ili Tencenta.

Dopuštanje izvoza H20 čipa možda se čini kao balansirani kompromis — Kina dobija slabiji hardver, dok SAD zadržava zabranu na naprednije modele. Ipak, ovaj potez otvara novo poglavlje u nadmetanju dviju tehnoloških sila, uz rizik da čak i “oslabljeni” čipovi budu dovoljni da Kina nastavi ubrzano napredovati u oblasti umjetne inteligencije.

Izvor i fotografija: Vox