U fokusu: Potencijalna reakcija Pakistana, Turske, Egipta, Saudijske Arabije i drugih islamskih zemalja
Nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države za logističku i obavještajnu podršku izraelskim napadima na njegovu teritoriju, bivši američki predsjednik Donald Trump reagovao je izuzetno oštro.
Na svojoj društvenoj mreži TruthSocial poručio je da SAD „nemaju veze s napadima na Iran“, ali je istovremeno izdao otvorenu prijetnju:
“Ako budemo napadnuti od strane Irana, na bilo koji način, puna snaga i moć američkih oružanih snaga sručit će se na vas na nivou kakav nikada prije nije viđen. Ipak, lako možemo postići dogovor između Irana i Izraela i okončati ovaj krvavi sukob.”
Ovakav ton, iako formulisano kao upozorenje, mnogi analitičari ocjenjuju kao znak panike, ne samo zbog sigurnosti Izraela već i mogućeg okretanja islamskog svijeta protiv SAD u slučaju direktnog uključivanja Washingtona u napade na Iran.
Islamabad: Pakistanova šutnja može biti tempirana prijetnja
Pakistan, kao jedina muslimanska zemlja s nuklearnim arsenalom, do sada nije izdao direktnu prijetnju, ali visoki vojni i diplomatski izvori navodno intenzivno prate razvoj situacije. Islamski analitičari upozoravaju da bi napad SAD-a na Iran mogao aktivirati radikalne promjene u političkom kursu pakistanske vojne elite, koja već godinama balansira između savezništva s Amerikom i simpatija prema islamskim režimima.
Turska: Erdogan upozorava Damask, ali ne isključuje podršku Teheranu
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan već je pozvao Siriju da se ne upliće u širi sukob, ali je istovremeno oštro kritikovao izraelsku vojnu politiku, nazivajući je “spiralom nasilja koja prijeti cijeloj regiji.” Turska, iako članica NATO-a, vodi realpolitičku igru – i nije isključeno da bi u slučaju američke vojne intervencije na Iran, Ankara stala uz islamski front – makar simbolično ili kroz diplomatske kanale.
Saudijska Arabija i Egipat – prelazak Rubikona?
Dugogodišnji de facto savez Izraela i sunitskih monarhija, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, mogao bi se dovesti u pitanje. Iako su blisko vezani za SAD, potpuna američka agresija na Iran mogla bi dovesti do narodne pobune i pritiska na režime koji bi morali redefinisati svoju poziciju prema izraelsko-iranskom sukobu.
Egipat, tradicionalni medijator, nalazi se u osjetljivoj poziciji. Analitičari ne isključuju da bi u slučaju eskalacije rata i otvaranja fronte prema Hezbollahu ili Gazi, Kairo morao napustiti neutralnost i prikloniti se većinskom stavu arapske ulice – koji je uglavnom proiranski.
Hezbollah, Jemen i Libanon – otvorena vrata za treći front
Hezbollah, već uključen u sukobe na sjeveru Izraela, mogao bi dodatno intenzivirati napade ukoliko SAD krenu u direktnu vojnu akciju protiv Irana. Libanonski politički sistem, iako krhak, u tom slučaju vjerovatno ne bi mogao zaustaviti širenje borbenih operacija.
Jemenski Huti, koji već djeluju protiv Izraela, vjerovatno bi se dodatno radikalizovali i krenuli u napade na američke baze i brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu.
Geopolitička refleksija: Trumpova prijetnja kao znak slabosti?
Trumpovo javno upozorenje Teheranu neki analitičari tumače kao psihološku strategiju zastrašivanja, ali drugi je vide kao znak nesigurnosti i pokušaj odvraćanja pažnje od realne vojne nesposobnosti Izraela da se sam nosi s višestrukim frontovima.
Uprkos njegovoj izjavi o mogućnosti „lako postignutog dogovora“, jasno je da bi svaka vojna avantura SAD-a protiv Irana mogla imati dalekosežne posljedice ne samo za regiju, već i za globalne energetske tokove, stabilnost NATO-a i unutrašnju sigurnost mnogih američkih saveznika.
