Ukoliko nezaposleni uzastopno tri puta odbije posao u okviru stečenog zvanja/zanimanja, odnosno stručne spreme i radnog iskustva u okviru stručne spreme bez opravdanog razloga – briše se iz evidencije nezaposlenih

Oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kojim vlast planira unaprijediti tržište rada i socijalni sistem. Jedna od ključnih odredbi ovog zakona jeste preciznije definisanje statusa nezaposlenih osoba i obaveza u vezi s traženjem posla.

Prema nacrtu, nezaposleni će morati aktivno tražiti posao i biti spremni na različite programe prekvalifikacije, dokvalifikacije i obuke. Također, predviđeno je da će svako ko tri puta uzastopno odbije posao u okviru svog zvanja, stručne spreme i radnog iskustva – biti izbrisan iz evidencije nezaposlenih.

Šta znači aktivno traženje posla?

Zakon precizira da će osoba biti smatrana aktivnim tražiocem posla ako:

  • Redovno dolazi u službu za zapošljavanje radi traženja posla,
  • Prihvati programe obuke, prekvalifikacije i profesionalne orijentacije,
  • Aktivno učestvuje u izradi i sprovođenju individualnog plana zapošljavanja,
  • Prijavljuje se na konkurse i oglase ili koristi druge načine za pronalazak posla,
  • Učestvuje u drugim aktivnostima koje povećavaju šanse za zapošljavanje.

Kada se briše iz evidencije nezaposlenih?

Prema novim pravilima, osoba gubi status nezaposlenog ako:

  • Tri puta odbije posao u skladu sa svojom kvalifikacijom i radnim iskustvom bez opravdanog razloga,
  • Ne ispunjava uslove aktivnog traženja posla,
  • Svjesno uzrokuje odbijanje zaposlenja (osim u slučaju kada poslodavac ne isplaćuje plate i doprinose),
  • Bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili rješenja o zaposlenju,
  • Odbije ili prekine obrazovanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju koju organizuje služba za zapošljavanje.

Nikoga ne interesuje kojim sredstvima će nezaposleni “aktivno tražiti posao”

Nezaposleni u Federaciji BiH mogu imati nekoliko troškova tokom procesa traženja posla i apliciranja za posao. Iako postoje određene usluge koje pruža Služba za zapošljavanje, mnogi troškovi padaju na teret samih nezaposlenih. Evo nekoliko ključnih troškova:

  • Troškovi prijevoza

Nezaposleni koji aktivno traže posao moraju se redovno javljati službi za zapošljavanje, kao i dolaziti na intervjue ili prijave na konkursima, što može generirati prilične troškove prijevoza. Ako poslodavci ili agencije za zapošljavanje nisu u blizini, ovi troškovi mogu biti značajni.

  • Troškovi za obuku i prekvalifikaciju

Iako zakon predviđa obaveznu obuku ili prekvalifikaciju u cilju povećanja šansi za zapošljavanje, nezaposleni često snose troškove kursa ili obrazovanja ako Služba za zapošljavanje ili drugi organi ne pokrivaju cijeli iznos. To može uključivati školarinu za specifične kurseve, nabavku udžbenika, materijala ili online obuka.

  • Troškovi prijava i dokumentacije

Za prijavu na posao, nezaposleni moraju često slati biografije, motivacijska pisma, kopije diplome i drugih relevantnih dokumenata, što može zahtijevati troškove štampe i slanja pošte. Također, u nekim slučajevima, nezaposleni mogu biti dužni platiti notarizaciju dokumenata ili pribavljanje izvodâ iz registra.

  • Troškovi apliciranja preko posredničkih agencija

Neki nezaposleni mogu se odlučiti za posredovanje putem privatnih agencija za zapošljavanje, koje često naplaćuju naknadu za usluge posredovanja. U ovom slučaju, nezaposleni će snositi troškove tih usluga, koji mogu biti fiksni iznos ili postotak od prvih zarađenih plata.

  • Troškovi zdravstvenog osiguranja

Ukoliko nezaposleni nemaju pravo na zdravstveno osiguranje putem drugih članova porodice ili nisu obuhvaćeni od strane nadležnih institucija, oni mogu biti dužni plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje kako bi zadržali pristup zdravstvenim uslugama tokom traženja posla.

  • Troškovi internet pristupa i komunikacije

Za prijavu na online oglase i učestvovanje u online intervjuima, nezaposleni moraju imati internet pristup, računar ili mobilni telefon, što nosi troškove. Takođe, za slanje prijava i komunikaciju s poslodavcima često je potrebna mobilna komunikacija, što može uključivati troškove poziva ili SMS poruka.

  • Troškovi za izradu profesionalnih dokumenata

U mnogim slučajevima, nezaposleni će morati unajmiti stručnjaka (npr. CV pisac ili karijerni savjetnik) da im pomogne u izradi ili poboljšanju biografije, motivacijskog pisma ili čak profesionalne LinkedIn stranice, što može predstavljati dodatni trošak.

  • Troškovi za nostrifikaciju diploma

Ako nezaposleni posjeduje diplomu izvan BiH, možda će biti potrebno nostrifikovati diplomu kako bi bila priznata na tržištu rada, što nosi dodatne administrativne troškove.

Cilj zakona – preciznija evidencija nezaposlenih

Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH navode da je jedan od ključnih problema tržišta rada neprecizna evidencija nezaposlenih, što otežava planiranje i raspodjelu resursa. U evidenciji nezaposlenih u FBiH trenutno je prijavljeno oko 250.000 osoba, dok je u Republici Srpskoj ta brojka značajno manja – 56.000. Razlog za ovu razliku, prema nadležnim organima, leži u tome što je RS reformisala svoj sistem evidencije, jasno razdvojivši aktivne od pasivnih tražilaca posla.

Nadležni očekuju da će primjena ovog zakona omogućiti bolju koordinaciju između ponude i potražnje radne snage, te smanjenje jaza koji trenutno postoji. Prema njihovim procjenama, u FBiH nedostaje između 20.000 i 30.000 radnika u sektorima kao što su ugostiteljstvo, građevinarstvo i druge deficitarne djelatnosti.

Šta slijedi dalje?

Nakon što su oba doma Parlamenta FBiH usvojila Nacrt zakona, slijedi faza javne rasprave u kojoj se mogu predložiti izmjene i dopune. Nakon toga, Vlada FBiH će utvrditi Prijedlog zakona, koji može ostati isti ili biti izmijenjen na osnovu sugestija iz javne rasprave.

Ako oba parlamentarna doma usvoje Prijedlog zakona, zakon će stupiti na snagu i donijeti značajne promjene u evidenciji nezaposlenih i njihovim obavezama na tržištu rada.