Slovenija donijela zabranu, a u FBiH i dalje bez reformi

Parlament Slovenije nedavno je usvojio izmjene Zakona o zdravstvenim službama, kojima se ljekarima i medicinskom osoblju zabranjuje istovremeni rad u državnim zdravstvenim ustanovama i privatnim klinikama. Cilj ove mjere, kako su naveli slovenski zastupnici, jeste jasnije razgraničenje javnog i privatnog zdravstva, što bi trebalo poboljšati kvalitet usluga za pacijente.

Odluka je naišla na žestok otpor medicinskih organizacija, koje su najavile pokretanje ustavne tužbe, ali slovenska vladajuća većina ostala je pri stavu da je ova reforma ključni korak ka uređenju zdravstvenog sistema.

U Federaciji BiH, međutim, ozbiljna reforma zdravstva još nije pokrenuta, a iz Ljekarske komore FBiH poručuju da se neće zalagati za zabranu rada ljekara u privatnim ordinacijama.

Ljekarska komora FBiH protiv zabrane

Predsjednik Ljekarske komore FBiH, dr. Rifat Rijad Zaid, smatra da bi takva odluka dodatno urušila zdravstveni sistem u društvu u kojem već postoji nedostatak medicinskog kadra.

“Apsolutno sve struke imaju mogućnost dopunske djelatnosti i ne vidim svrsishodnost da se ljekarima to zabrani, pogotovo ne u društvima u kojima ionako nedostaje ljekara,” istakao je Zaid.

I dok se u BiH zvanično ne razmatraju mjere poput onih u Sloveniji, sve češće se govori o zloupotrebama sistema od strane ljekara koji istovremeno rade u javnim bolnicama i privatnim ordinacijama.

Kako ljekari zloupotrebljavaju sistem?

Brojni pacijenti svjedoče o problemima u javnom zdravstvu, koji se u velikoj mjeri pripisuju ljekarima koji balansiraju između državnog sektora i privatne prakse. Ove zloupotrebe manifestuju se na nekoliko načina:

  • Preusmjeravanje pacijenata u privatne ordinacije – Ljekari u državnim bolnicama često sugeriraju pacijentima da dođu u njihovu privatnu ordinaciju ako žele brži termin, bolju uslugu ili detaljniji pregled. Ova praksa je naročito prisutna u oblastima poput radiologije, kardiologije, ortopedije i stomatologije.
  • Sabotaža javnog zdravstva – Namjerno usporavanje lista čekanja i smanjenje kvaliteta pregleda često tjeraju pacijente da potraže pomoć u privatnim klinikama, gdje su cijene znatno više.
  • Korištenje resursa javnog zdravstva za privatne svrhe – Pojedini ljekari koriste bolničku opremu, prostor i resurse za obavljanje privatnih pregleda, često bez ikakve kontrole.
  • Rad u javnoj ustanovi, a prioritet privatnim pacijentima – Iako su formalno zaposleni u državnim bolnicama, mnogi ljekari veći dio vremena provode u privatnim klinikama, dok u javnim ustanovama rade minimalno.
  • Zloupotreba bolovanja i radnog vremena – Neki ljekari uzimaju bolovanje u javnoj ustanovi, a istovremeno nesmetano rade u privatnim ordinacijama, dok drugi koriste fleksibilno radno vrijeme kako bi što više pacijenata primili privatno.
  • Nedostatak kontrole i kazni – Iako zakon zabranjuje direktno preusmjeravanje pacijenata iz državnog u privatni sektor, u praksi su sankcije rijetke. Inspekcijski nadzor je spor i neučinkovit, pa većina ovih slučajeva nikada ne dobije pravnu završnicu.

Treba li FBiH slijediti primjer Slovenije?

Slovenski model, koji razdvaja privatnu i javnu praksu, mogao bi biti jedno od rješenja za suzbijanje zloupotreba i poboljšanje dostupnosti zdravstvenih usluga u FBiH. Međutim, bez ozbiljne reforme zdravstvenog sistema, strožeg nadzora i boljih radnih uslova za ljekare, pitanje dvostruke prakse i dalje ostaje otvoreno.

Hoće li se Federacija BiH u budućnosti odvažiti na slične poteze ili će zadržati postojeći model – ostaje da se vidi.