Presuda mogla postati presedan u borbi protiv nezakonitog raspolaganja državnom imovinom, otvara pitanje političke i institucionalne odgovornosti

Opštinski sud u Mostaru donio je presudu kojom je poništen kupoprodajni ugovor iz 2006. godine između Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije i poduzetnika Nike Marušića, čime se Bosni i Hercegovini vraća oko 134 hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta na područjima Kruševo, Pijesci i Gubavica.

Kako piše Hercegovina.info, Sud je naložio brisanje svih naknadnih uknjižbi u zemljišnim knjigama te povrat ranijeg stanja. Presudu je 13. studenoga 2025. donijela sutkinja Šejla Gušić, a tužbu je zastupala Pravobraniteljica BiH.

U obrazloženju presude navodi se da su ugovor i svi upisi vlasništva „ništavi po samom zakonu“, jer je riječ o raspolaganju državnom imovinom – čija je prodaja zabranjena Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Sud se pozvao i na više presuda Ustavnog suda BiH, prema kojima rijeke, šume i šumsko zemljište predstavljaju državnu imovinu, a svaki pravni akt kojim se tom imovinom raspolaže – ništavan je.

HNŽ i Niko Marušić obvezani su solidarno platiti i troškove postupka u iznosu od 5.568 KM. Protiv presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Mostaru u roku od 30 dana.

Kako je prodano zemljište za 0,04 KM po metru kvadratnom

Državno zemljište prodano je 28. jula 2006., na osnovu rješenja o krčenju šume Federalnog ministarstva poljoprivrede donesenog samo tri dana ranije, čime je izbjegnuta javna licitacija i omogućena izravna prodaja Marušiću.

Kupoprodajni ugovor potpisao je tadašnji ministar gospodarstva HNŽ Samir Sunagić, uz prethodnu odluku Vlade HNŽ pod vodstvom Miroslava Ćorića. Ukupna cijena iznosila je 55.336 KM, što odgovara vrijednosti od tek 4 feninga po kvadratu – višestruko nižoj od tržišne. Rješenje o krčenju šume Županijski sud u Sarajevu proglasio je ništavnim 2010. godine.

Odustajanje od tužbe, politički pritisci i ponovno pokretanje postupka

Iako je prodaja obavljena 2006., postupak poništenja ugovora pokrenut je tek 2023. Pravobranitelj Ismet Velić tada je podnio tužbu, da bi njegov nasljednik Mlađen Mandić ubrzo tužbu povukao, pozivajući se na navodnu odluku Komisije za državnu imovinu – koja se naknadno pokazala tek kao neobvezujuće mišljenje.

Država BiH preko Ureda pravobranitelja ponovila je tužbu 2024., što je rezultiralo sada donesenom presudom.

Mještani Gubavice i Pijesaka godinama su prijavljivali sumnje u nezakonitosti, no Glavno tužiteljstvo HNŽ nikada nije pokrenulo optužnicu niti ih obavijestilo o obustavi istrage, suprotno zakonskim obvezama.

Šteta se mjeri desecima miliona KM

Prema procjenama tržišne vrijednosti poljoprivrednog i investicijski atraktivnog zemljišta u Mostaru, država vraća imovinu vrijednu između 10 i 30 miliona KM. Presuda otvara i mogućnost novih tužbi, zahtjeva za naknadu štete, revizije sličnih slučajeva te izaziva zabrinutost investitora uključenih u solarne projekte i prenamjene zemljišta.

Ako presuda bude potvrđena u drugom stepenu, mogla bi postati presedan u zaštiti državne imovine u BiH.

Političke implikacije i pitanje odgovornosti

Presuda ponovo otvara pitanje političke odgovornosti dužnosnika iz 2006., mogućih pogodovanja te zakonitosti urbanističkih izmjena koje su kasnije omogućile planiranje solarnih elektrana i drugih projekata na predmetnim lokacijama.

Mještani Kruševa godinama su tvrdili da je kupnja zemljišta imala za cilj prenamjenu u građevinsko, a ne poljoprivrednu proizvodnju.

Ko je Niko Marušić?

Marušić je mostarski poduzetnik i bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša HNŽ, poznat po kupnji velikih površina zemljišta u Hercegovini po niskim cijenama. Vlasnik je tvrtke Marinada, čija je tvornica za preradu povrća nedavno otvorena u Kruševu, uz prisustvo gradonačelnika Mostara Marija Kordića.

U povezanim slučajevima Tužiteljstvo HNŽ podiglo je optužnicu protiv Zdravka Čuljka, bivšeg šefa Službe za građevinske poslove Grada Mostara, zbog izdavanja urbanističko-tehničkih uvjeta bez potrebnih stručnih podloga. Time je, kako navodi optužnica, omogućena gradnja tvornice “Marinada” na lokaciji bez valjane prostorne dokumentacije.

Presuda Opštinskog suda u Mostaru jedna je od najznačajnijih pravnih odluka u novijoj povijesti BiH kada je riječ o državnoj imovini. Ako postane pravosnažna, mogla bi dugoročno promijeniti način upravljanja poljoprivrednim i šumskim zemljištem te otvoriti vrata institucionalnoj odgovornosti za nezakonita raspolaganja u prošlosti.

Izvor: Hercegovina.info