Zakonito, ali moralno upitno

U Tuzlanskom kantonu nedavno je privukao pažnju slučaj Elsada Jamakovića, zaposlenika Ureda za borbu protiv korupcije TK, koji je imenovan u Upravni odbor JU Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama – CROPS Smoluća. Ovo je izazvalo pitanje može li službenik ureda koji nadzire subjekte javnog sektora istovremeno biti član upravljačkog tijela jedne od tih ustanova.

Prema informacijama portala Fokus, imenovanje je formalno provedeno u skladu sa važećim propisima Tuzlanskog kantona i uz saglasnost rukovodioca Ureda. Nespojivosti propisane Uredbom o osnivanju Ureda odnose se samo na sekretara, dok ostali zaposlenici mogu obavljati dopunske funkcije. Ipak, nakon javne pažnje, Jamaković je podnio neopozivu ostavku na funkciju u upravnom odboru, što potvrđuje da je i sam prepoznao moralnu dilemu.

Odnos federalnog/državnog i kantonalnih propisa

Na državnom i federalnom nivou postoje zakoni koji uređuju sukob interesa i prevenciju korupcije, ali oni trenutno ne funkcionišu dovoljno snažno da automatski nadjačaju kantonalne propise. Državni Zakon o sukobu interesa pokriva samo institucije na nivou BiH, dok federalni Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH formalno važi i za kantone, ali se primjena ne sprovodi dosljedno.

Novi prijedlog federalnog zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji je u proceduri, mogao bi objediniti pravila za cijelu Federaciju i smanjiti pravnu fragmentaciju. Trenutno, kantonalni zakoni i tumačenja i dalje određuju praksu, što objašnjava razlike između Tuzle, Sarajeva, Zenice i Bihaća.

Različita praksa kantona

Situacija u drugim kantonima pokazuje jasnu razliku u regulativi. U Sarajevu, Zenici, Bihaću i Unsko-sanskom kantonu zaposlenici ureda za borbu protiv korupcije ne mogu istovremeno biti članovi upravljačkih tijela institucija javnog sektora.

U USK, takvo imenovanje predstavlja tešku povredu službene dužnosti, a zakon jasno zabranjuje obavljanje druge javne funkcije radi zaštite integriteta Ureda. Ove razlike između kantona ukazuju na fragmentiran sistem regulacije i otežavaju uniformno tumačenje sukoba interesa.

Moralna dilema

Iako je u TK imenovanje formalno zakonito, moralno i etički postoje ozbiljne dileme. Zaposlenik koji nadzire instituciju, a istovremeno je član njenog upravljačkog tijela, može stvoriti percepciju pogodovanja ili podložnosti pritisku, čime se narušava povjerenje javnosti u rad antikoruptivnih tijela.

Odluka Jamakovića da podnese ostavku mogla bi biti jasna naznaka da su i sami akteri prepoznali problem, a praksa u drugim kantonima i novim prijedlozima federalnog zakona ukazuje na potrebu jasnijih pravila i veće nepristrasnosti.