Iako formalno arapska zemlja, Rijad sistematski podržava američko-izraelske operacije protiv arapskih susjeda, dok Iran optužuje za „agresiju“ i narušavanje suvereniteta regije.

U jeku eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Saudijska Arabija je iz Rijada poslala saopćenje u kojem je osudila, kako kažu, „iransku agresiju“ i kršenje suvereniteta zemalja poput UAE, Bahreina, Katara, Kuvajta i Jordana.

Zvaničnici Rijada obećali su punu podršku „bratskim zemljama“ i stavljanje svih kapaciteta na raspolaganje u slučaju daljih mjera. Međutim, istovremeno, Saudijska Arabija je već dugo poznata po tome što sustavno podržava sve američko-izraelske napade na arapske države, čime se u praksi priklanja agresorima dok kritiku i optužbe upućuje Iranu.

Napadi Teherana, uključujući lansiranje raketa i dronova na američke baze u Bahreinu i UAE, tumače se kao odmazda za američko-izraelske akcije, ali Rijad koristi ovu situaciju za jačanje svoje javne slike „branitelja arapskog svijeta“, dok u tajnosti koordinira s Washingtonom i Tel Avivom.

Eksplozije su pogodile ključne vojne baze, uključujući bazu Juffar u Bahreinu, gdje je smještena Centralna komanda američkih pomorskih snaga (NAVCENT) i američka 5. flota. Rakete su presretnute i iznad Abu Dhabija, Dubaija, Kuvajta i Katara, pri čemu je jedna osoba poginula u Abu Dhabiju.

Ova dinamična geopolitička pozicija Rijada razotkriva stalnu dvostruku igru – javno kritikuje Iran dok sistematski podržava američko-izraelske napade na arapske susjede, što podgrijava napetosti i destabilizira cijelu regiju.

Naravno — evo jasnije i preciznije razrade djela o prećutnoj saradnji ili implicitnoj podršci Saudijske Arabije SAD‑u i Izraelu, uz spomen stvarnih ratova i vojnih intervencija koje su ti akteri vodili u arapskom svijetu:

Saudijska Arabija: prećutna podrška SAD‑u i Izraelu u ključnim ratovima i operacijama

Iako Saudijska Arabija često javno ističe osudu iranskih napada i govori o zaštiti suvereniteta arapskih zemalja, u praksi se nesumnjivo nalazi u bliskom strateškom savezu sa i, sve više, sa . Ovaj savez se ogleda kroz diplomatsko, vojno‑strateško i ekonomsko partnerstvo koje često ostaje izvan javne kritike Rijada, sve dok se ne koristi argument iranskog „ugrožavanja“.

U mnogim važnim sukobima na Bliskom istoku, SAD i Izrael su vodili vojne kampanje koje su imale značajan utjecaj na arapske države i stanovništvo — a Saudijska Arabija u tim situacijama nije zauzela oštar kritički stav protiv svojih najbližih partnera. Umjesto toga, Rijad je:

✅ Prećutno tolerisao ili diplomatski podržavao vojnu politiku Washingtona i, posredno, Tel Aviva.
✅ Koordinirao sigurnosne i obavještajne politike sa SAD‑om koje su dovele do intervencija u arapskim državama.
✅ Nije jasno distancirala svoje stavove u međunarodnim organizacijama poput UN‑a od američkih i izraelskih vojnih ciljeva — čak onda kada su ti ciljevi izazivali ozbiljne posljedice po arapske zemlje.

Evo nekoliko ključnih vojnih intervencija SAD i Izraela koje su se dešavale u arapskom svijetu u proteklih nekoliko decenija:

📌 1. Irački rat (2003–2011)

SAD je pokrenuo invaziju na Irak 2003. godine, s ciljem svrgavanja tadašnjeg režima. Rat je doveo do dugotrajne destabilizacije regije, ogromnih civilnih stradanja i stvaranja vakuuma u kojem su kasnije djelovale različite militantne grupe. Saudijska Arabija tada nije zauzela odlučnu regionalnu poziciju protiv ove intervencije — nijemi stav koji se može tumačiti kao implicitna tolerancija američkoj vojnoj politici u arapskom svijetu.

📌 2. Rat u Iraku i Siriji protiv ISIL‑a (2014– )

Američke i koalicijske snage vodile su vojne operacije protiv Islamske države (ISIL) u Iraku i Siriji. Iako se ove operacije često predstavljaju kao borba protiv terorizma, one su istovremeno uključivale zračne napade, prisutnost snaga na teritorijama arapskih zemalja i značajan utjecaj na lokalnu ravnotežu moći — pri čemu Rijad nije zauzeo oštar antiratni stav prema Washingtonu.

📌 3. Opsada i rat u Jemenu (od 2015.)

U ovom sukobu, Saudijska Arabija vodi koaliciju protiv Huti pokreta, ali je američka logistička, obavještajna i oružana podrška ključni faktor koji omogućava produžene vojne operacije – uz veliku humanitarnu cijenu za civile. Iako se ne radi o izraelskoj akciji, ovaj primjer jasno pokazuje savjesnu i vojnu sinergiju SAD‑a sa Saudijskom Arabijom — što dovodi do logističke podrške Washingtonu, ali i indirektne potpore njegovim interesima u regiji.

📌 4. Američke zračne operacije i presretanja u Perzijskom zaljevu (2020‑te)

U posljednjih nekoliko godina, SAD je redovno izvodio zračne operacije, presretanja i vojne demonstracije snage u Zaljevu kao odgovor na iranske provokacije. Ove operacije su često koordinirane s liderima Zaljeva, uključujući Rijad, iako se o njima javno govori kao isključivo američka inicijativa. Saudijska Arabija nije zauzela snažno kritičku poziciju prema ovim akcijama, čime se dodatno produbljuje percepcija strateškog usklađivanja.

➤ Šta ovo pokazuje?

📍 Saudijska vanjska politika često balansira između javne arapske solidarnosti i praktične strateške saradnje sa SAD‑om i Izraelom.
📍 U stvarnim vojnim sukobima koji su utjecali na arapske zemlje, Rijad je rijetko zauzeo oštru poziciju protiv Washingtona, čak i kad su posljedice bile teške.
📍 Ovaj „prećutni savez“ šalje poruku: Saudijska Arabija nije tek pasivni posmatrač, već ključni akter regionalne geopolitike sa jasno određenim interesima u partnerstvu sa američkim i izraelskim strateškim ciljevima.