Od usvajanja Zakona o PDV-u 2005. godine igre na sreću dobile su status kakav nisu imale gotovo nijedna druga profitabilna djelatnost. Odluka nije donesena jučer, niti prije nekoliko godina – ugrađena je u zakon od samog početka i ostala je na snazi gotovo dvije decenije.

Dok građani Bosne i Hercegovine plaćaju porez na dodatu vrijednost na gotovo svaku robu i uslugu koju kupe, priređivači igara na sreću – uključujući kladionice, kockarnice i automat klubove – od samog uvođenja PDV-a bili su izuzeti iz tog sistema.

To nije bila naknadna izmjena zakona niti privilegija uvedena godinama kasnije. Član 25. Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, usvojenog 2005. godine, među djelatnostima oslobođenim PDV-a izričito navodi i igre na sreću. PDV se u BiH počeo primjenjivati 1. januara 2006. godine, što znači da su organizatori igara na sreću od prvog dana bili izvan sistema ovog poreza.

Odluku nije donio jedan političar

Često se u javnosti postavlja pitanje ko je “oslobodio” kladionice PDV-a.

Pravno gledano, odgovor nije jedna osoba.

Prijedlog Zakona o PDV-u pripremilo je Ministarstvo finansija i trezora BiH, nakon čega ga je utvrdilo Vijeće ministara BiH, a konačnu riječ dala je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona u oba doma.

To znači da je odgovornost institucionalna i politička, a ne pojedinačna.

Ko je tada bio na vlasti?

U vrijeme usvajanja Zakona o PDV-u državnu vlast predvodila je koalicija koju su činile prije svega SDA, SDS, HDZ BiH i PDP, uz podršku drugih parlamentarnih stranaka.

Predsjedavajući Vijeća ministara bio je Adnan Terzić (SDA), dok je Ministarstvo finansija i trezora vodio Dragan Vrankić (HDZ BiH).

U Predsjedništvu BiH bili su Sulejman Tihić, Borislav Paravac te Dragan Čović, kojeg je nakon smjene zamijenio Ivo Miro Jović.

Iako Predsjedništvo BiH nije donosilo ovaj zakon, riječ je o političkom vrhu države u čijem je mandatu uspostavljen sistem PDV-a koji je igre na sreću izuzeo od oporezivanja.

Poimenično glasanje nije javno dostupno

Za razliku od današnjih elektronskih glasanja, za usvajanje Zakona o PDV-u iz 2005. godine nije lako dostupna javna evidencija iz koje bi se moglo vidjeti kako je glasao svaki zastupnik ili svaki klub stranaka.

Zbog toga nije moguće odgovorno tvrditi koja je pojedina stranka glasala “za”, “protiv” ili bila suzdržana prilikom usvajanja odredbe koja je igre na sreću oslobodila PDV-a.

Međutim, činjenica da je zakon usvojen znači da je za njega postojala potrebna parlamentarna većina u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Gotovo dvadeset godina bez promjene

Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da je ova poreska privilegija ostala na snazi skoro dvadeset godina.

Za to vrijeme mijenjale su se vlasti, sazivi Parlamenta, predsjedavajući Vijeća ministara, ministri finansija i političke većine, ali odredba kojom su igre na sreću oslobođene PDV-a nije mijenjana.

Tek 2026. godine pokrenuta je ozbiljna parlamentarna inicijativa da se igre na sreću uključe u sistem PDV-a brisanjem postojećeg izuzeća iz Zakona. Prijedlog je dobio podršku u Predstavničkom domu, nakon čega je upućen u daljnju parlamentarnu proceduru.

Političko pitanje koje tek traži odgovor

Bez obzira na različita mišljenja o tome treba li igre na sreću oporezivati PDV-om ili ne, ostaje činjenica da je Bosna i Hercegovina još od uvođenja PDV-a odlučila ovu djelatnost izdvojiti iz općeg poreskog sistema.

Zbog toga se danas legitimno postavlja pitanje političke odgovornosti: ko je prije dvije decenije smatrao da upravo jedna od najprofitabilnijih djelatnosti treba biti među rijetkima oslobođenim PDV-a i zašto je takvo rješenje ostalo nepromijenjeno gotovo dvadeset godina?

Ko je sjedio u Vijeću ministara kada je pripreman Zakon o PDV-u?

Prije nego što je Zakon o porezu na dodatu vrijednost usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, njegov prijedlog utvrdilo je tadašnje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na čijem čelu je bio predsjedavajući Adnan Terzić (SDA).

U radu tadašnjeg Vijeća ministara učestvovali su predstavnici više političkih stranaka:

SDA – Stranka demokratske akcije: Adnan Terzić – predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

HDZ BiH – Hrvatska demokratska zajednica BiH: Dragan Vrankić – ministar finansija i trezora BiH, resora koji je imao ključnu ulogu u pripremi poreske reforme i uvođenju sistema PDV-a.

PDP – Partija demokratskog progresa: Mladen Ivanić – ministar vanjskih poslova BiH.

SDS – Srpska demokratska stranka: Mladen Drljača – ministar civilnih poslova BiH.

SBiH – Stranka za BiH: Safet Halilović – ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ostali ministri i zamjenici dolazili su iz tadašnje koalicione strukture koju su činile SDA, HDZ BiH, SDS, PDP, SBiH i druge stranke koje su podržavale formiranje vlasti nakon izbora 2002. godine.

Posebno mjesto u ovoj priči ima Ministarstvo finansija i trezora BiH, kojim je rukovodio Dragan Vrankić (HDZ BiH), jer je upravo taj resor bio direktno uključen u izradu poreske politike i pripremu prijedloga Zakona o PDV-u.

Ipak, kao i kod Parlamentarne skupštine BiH, odgovornost se ne može svesti na jednog ministra ili jednu stranku, jer je Zakon o PDV-u bio rezultat rada cijelog Vijeća ministara i parlamentarne procedure u kojoj su učestvovali predstavnici više političkih opcija.

Ko je sjedio u Predstavničkom domu kada je usvajan Zakon o PDV-u?

U trenutku usvajanja Zakona o porezu na dodatu vrijednost 2005. godine, odluku o njegovom konačnom tekstu donijeli su zastupnici tadašnjeg saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (mandat 2002–2006).

U tom domu sjedili su predstavnici više političkih stranaka, među kojima su bile:

SDA – Stranka demokratske akcije: Mirsad Ćeman, Šefik Džaferović, Hazim Felić, Izet Hadžić, Fatima Leho, Nadžida Mlaćo, Mirsad Sipović, Mubera Ušanović, Mehmed Žilić i drugi zastupnici koji su tokom mandata mijenjali sastav kluba.

SBiH – Stranka za BiH: Beriz Belkić, Nijaz Duraković, Azra Hadžiahmetović, Adem Huskić i Mehmed Suljkanović.

HDZ BiH / Hrvatska koalicija: Martin Raguž, Vinko Zorić, Filip Andrić, Ruža Sopta i drugi predstavnici hrvatskog političkog bloka.

SDP BiH: Zlatko Lagumdžija, Selim Bešlagić, Jozo Križanović i Sead Avdić.

SDS – Srpska demokratska stranka: Momčilo Novaković, Miloš Jovanović, Ljiljana Milićević, Marija Perkanović i drugi.

SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata: Nikola Špirić, Dušanka Majkić i Milorad Živković.

PDP – Partija demokratskog progresa: Petar Kunić i drugi predstavnici stranke.

U Predstavničkom domu bili su i zastupnici manjih stranaka i nezavisni zastupnici, među kojima su bili predstavnici BOSS-a, DNZ-a, SPRS-a, SRS-a i drugih političkih opcija.

Važno je naglasiti da, iako su ovi zastupnici činili parlamentarni saziv koji je usvojio Zakon o PDV-u, ne postoji javno dostupna poimenična evidencija glasanja o konkretnoj odredbi člana 25. kojom su igre na sreću oslobođene PDV-a. Zbog toga se odgovornost ne može pripisati pojedincu ili jednoj stranci, nego tadašnjem zakonodavnom procesu i političkoj većini koja je usvojila zakon.

Isttaživsnje: LuPortal