Tehnička rješenja umjesto pravih reformi za ekonomski rast.
Jučer je Vlada FBiH predstavila svoje “fiskalne reforme”. Međutim, prema mišljenju Admira Čavalića, predsjednika Odbora za ekonomsku i fiskalnu politiku, ovo nisu reforme u pravom smislu te riječi, već tehnička i parcijalna rješenja koja su često vremenski ograničena (do 31. decembra 2025. godine). Čavalić napominje da su slična rješenja predložena još početkom 2023. godine, kada je kao privremeno rješenje bilo predloženo neoporezivo povećanje od 400 KM na neto platu.
Da bi se bolje razumjele ove najave, Čavalić ističe da treba razdvojiti dva ključna dijela:
- Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH
- Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak
Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH odnosi se na jačanje fiskalne discipline kroz usklađivanje sa savremenim tehnologijama, što omogućava bolji nadzor i veću transparentnost. Iako je zakon u fazi nacrta, Čavalić očekuje da će se implementacija vjerovatno dogoditi tek krajem 2025. ili početkom 2026. godine, sa punim efektima najvjerovatnije u 2026. godini. Poseban fokus treba biti na čl. 31. i 32. ovog nacrta, koji se odnose na kompanije koje će profitirati od implementacije online fiskalizacije. Ipak, postoji zabrinutost da će partikularni interesi, povezani sa političkim subjektima, imati uticaj na donošenje zakona.
O ovoj temi biće detaljnije raspravljeno na sjednici federalnog parlamenta 27. novembra. Čavalić smatra da, iako zakon može poboljšati transparentnost transakcija i smanjiti pranje novca, potrebna je šira diskusija o njegovoj implementaciji.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak predstavlja institucionalizaciju ovogodišnje neoporezive jednokratne pomoći, ali samo za 2025. godinu. Čavalić napominje da prijedlog skraćuje administrativni postupak, te se očekuje primjena od 1. januara. Iako je prednost u odnosu na prošlogodišnju jednokratnu pomoć koja je bila ravnomjerno raspoređena, iznos od 200 KM je daleko manji nego što se očekivalo (400 ili 500 KM). Takođe, nejasno je da li će svi radnici dobiti ovu pomoć, jer su ovdje u igri faktori radnog učinka, prema članu 75. Zakona o radu, koji je još uvijek nedovoljno definiran.
Najveći problem, prema Čavaliću, ostaje činjenica da ovo nisu prave fiskalne reforme koje su potrebne FBiH. On ističe da Vlada FBiH ne može opravdati izgovor da “nemamo dovoljno vremena za detaljnu pripremu tih reformi”.
Takve izjave, kako navodi, pokazuju nedostatak ozbiljnosti u pristupu fiskalnim pitanjima koja su već godinama odlagana. Čavalić ukazuje na to da je entitet RS već smanjio zbirnu stopu doprinosa, što im omogućava minimalnu platu od 900 KM, dok FBiH još uvijek ima minimalnu platu od 619 KM.
Kao predsjednik Odbora za ekonomsku i fiskalnu politiku, Čavalić podržava pokretanje bilo kakvih aktivnosti prema fiskalnim reformama, ali naglašava da ovo nije ono što je FBiH zaista potrebno za pokretanje ekonomije na pravi način.
