Sukob između SAD-a, Izraela i Irana ulazi u opasnu fazu, dok svijet strahuje od rasta cijena energenata i šire destabilizacije

Rastući sukob na Bliskom istoku izaziva sve veću zabrinutost širom svijeta, posebno zbog mogućih posljedica po globalno snabdijevanje energentima. Situacija je dodatno eskalirala nakon što je Donald Trump uputio oštar ultimatum Iranu: ukoliko Ormuski moreuz ne bude otvoren u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države će uništiti iranska energetska postrojenja.

Iran je brzo odgovorio upozorenjem da će svaki napad na njegove elektrane dovesti do uzvratnih udara na energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka povezanu sa američkim interesima.

Napadi i kontraudari: spirala eskalacije

U međuvremenu, Izrael je pokrenuo novi talas vazdušnih napada na Teheran, gađajući desetine ciljeva. Kao odgovor, Iran najavljuje da se neće suzdržavati ukoliko njegova energetska infrastruktura ostane meta.

Dan ranije, Benjamin Netanyahu izjavio je da je prihvatio zahtjev Washingtona da se obustave dalji napadi na ključna energetska postrojenja, iako je potvrdio da je Izrael samostalno izveo napad na iransko gasno polje Južni Pars.

Istovremeno, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati saopćili su da su presreli raketne napade, dodatno potvrđujući širinu sukoba.

Ormuski moreuz: tačka globalne napetosti

U središtu krize nalazi se Ormuski moreuz — jedan od najvažnijih svjetskih energetskih koridora. Kroz ovaj uski prolaz transportuje se oko 20 posto globalne nafte i tečnog prirodnog gasa.

Blokada ovog pravca od strane Irana već je izazvala ozbiljne poremećaje na tržištu. Cijene nafte su u više navrata prelazile 100 dolara po barelu, a u pojedinim momentima dostizale i 114 dolara, što je najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) pokušalo je ublažiti šok oslobađanjem strateških rezervi nafte, ali tržišta i dalje ostaju nestabilna.

Energetski rat: mete su gasna i naftna polja

Pored transportnih ruta, na udaru su i ključna energetska postrojenja. Izrael je gađao iranski petrohemijski kompleks u Južnom Parsu, dijelu najvećeg svjetskog gasnog polja koje dijele Iran i Katar.

Kao odgovor, Iran je napao industrijski kompleks Ras Laffan u Kataru, uzrokujući značajnu materijalnu štetu. Ovi napadi dodatno su uzdrmali globalno tržište gasa, pri čemu su evropske cijene porasle i do 30 posto u vrlo kratkom periodu.

Katarski zvaničnici upozorili su da napadi na energetsku infrastrukturu predstavljaju direktnu prijetnju globalnoj energetskoj sigurnosti.

Neočekivan potez SAD-a: ublažavanje sankcija

U pokušaju stabilizacije tržišta, američke vlasti razmatraju privremeno ublažavanje sankcija na dio iranske nafte. Prema riječima američkog ministra finansija, cilj ove mjere je povećati dostupnost nafte na svjetskom tržištu i ublažiti rast cijena.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi ovaj potez mogao imati ograničen efekat, pa čak i paradoksalno ojačati finansijsku poziciju Irana.

Posljedice u regionu: rast cijena i mjere vlada

Kriza se već osjeća i u zemljama regiona. Cijene goriva rastu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, uprkos pokušajima vlasti da ograniče marže i stabilizuju tržište.

U Srbiji, predsjednik Aleksandar Vučić poručio je građanima da nema razloga za paniku, ističući da država raspolaže dovoljnim rezervama nafte i gasa za narednih nekoliko mjeseci. Ipak, upozorio je da bi cijena gasa mogla predstavljati veći problem od nafte u narednom periodu.

Svijet na ivici energetske i sigurnosne krize

Kako sukob eskalira, sve je jasnije da posljedice neće ostati ograničene na Bliski istok. Napadi na energetsku infrastrukturu, blokada ključnih pomorskih ruta i političke prijetnje stvaraju ozbiljnu prijetnju globalnoj ekonomiji.

Ukoliko se situacija dodatno pogorša, svijet bi se mogao suočiti ne samo s novim rastom cijena energenata, već i sa širim sigurnosnim posljedicama koje bi mogle nadmašiti regionalne okvire i prerasti u globalnu krizu.

ozvor: BBC