Umjesto zakona i odgovornosti, većina članova zaštitila Ćuluma i ostavila SIPA-u bez povjerenja javnosti

Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici u Sarajevu razmatrao je prijedlog o smjeni Darka Ćuluma, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali prijedlog nije prošao zbog glasova srpskih i hrvatskih članova.

Prema saznanjima portala Raport, jedan član iz reda srpskog naroda bio je protiv, drugi suzdržan, dok su čak tri člana iz reda hrvatskog naroda također ostala suzdržana. S druge strane, tri bošnjačka člana glasala su za smjenu, no to nije bilo dovoljno da prijedlog ide ka zamjeniku ministra sigurnosti Ivici Bošnjaku i Vijeću ministara BiH na dalje odlučivanje.

Kontroverzan povratak u fotelju

Podsjetimo, Ćulum se u martu povinovao zahtjevu lidera SNSD-a Milorada Dodika da napusti direktorsku funkciju u SIPA-i, nakon čega četiri mjeseca nije dolazio na posao – bez ikakvog opravdanja. Uprkos tome, 14. jula vratio se u fotelju direktora kao da ništa nije prekršio.

Nezavisni odbor je tek danas, više od mjesec kasnije, razmatrao njegovo obavještenje o povratku na funkciju. Današnjoj sjednici prisustvovali su svi članovi, za razliku od one 24. jula kada zbog nedostatka kvoruma pitanje Ćulumovog statusa nije moglo biti razmatrano.

Politički nalozi umjesto zakona

Odluka pet članova Odbora da zaštite Ćuluma protumačena je kao očit znak političkog djelovanja, a ne poštivanja zakona. Uprkos činjenici da je Ćulum prekršio niz zakonskih odredbi i standarda profesionalnog ponašanja, članovi Odbora očigledno su slijedili instrukcije SNSD-a i HDZ-a BiH.

Time je još jednom potvrđeno da Nezavisni odbor, umjesto da bude stručno i nepristrasno tijelo policijskih struktura BiH, funkcioniše pod snažnim političkim utjecajem.

Potreba za reformom

Stručna javnost upozorava da je krajnje vrijeme da Parlamentarna skupština BiH, koja imenuje članove Odbora, pronađe način da ovo tijelo oslobodi političkog pritiska i osigura da izbor članova bude isključivo stvar struke i profesionalnih kriterija.

Jer, kako se danas pokazalo, postavlja se ključno pitanje: možemo li uopšte reći da živimo u državi u kojoj zakoni vrijede jednako za sve i u kojoj pravda i razum imaju posljednju riječ?

Izvor: Raport