Izvještaj o ljudskim pravima u BiH za 2024. godinu ukazuje na politički utjecaj na javne medije i ograničenu slobodu informacija

State Department kasno sinoć objavio je Izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, u kojem se, između ostalog, detaljno analizira stanje slobode medija. Bosanskohercegovački mediji koji su prenijeli dijelove izvještaja mahom su se fokusirali na Milorada Dodika, dok su pitanja slobode medija i političkog utjecaja ostala u drugom planu.

U poglavlju posvećenom cenzuri, State Department navodi da vlasti, uključujući vladu, policiju i obavještajne agencije, kao i kriminalne i ekstremističke grupe, vrše pritiske na medije. Neki mediji su prijavljivali finansijski i politički pritisak od strane političkih stranaka i zvaničnika, dok su porezne revizije korištene kao sredstvo zastrašivanja i cenzure.

Konaković i politički utjecaj na javne medije

U februaru, Udruženje BH novinari (BHN) osudilo je izjave ministra vanjskih poslova BiH i lidera stranke Narod i pravda (NiP), Elmedina Konakovića. Konaković je sugerisao da bi javni emiteri – FTV i BHRT – mogli riješiti finansijske probleme ako bi “radili po diktatu” vladajuće koalicije. Nevladine organizacije ocijenile su ovu izjavu kao pokušaj političkog utjecaja na medijsko okruženje. “Free Media Help Line” registrovao je ovaj slučaj kao primjer političkog pritiska na medije.

Problemi s regulatornim tijelima i autocenzura

Izvještaj ukazuje i na Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK), čija nezavisnost ostaje ograničena. Mandati generalnog direktora i Vijeća RAK-a ostali su upražnjeni, dok su lokalni analitičari upozoravali da ova pozicija podliježe značajnom političkom utjecaju.

Više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo je utjecati na uređivačke politike i medijski sadržaj kroz pravne i finansijske mjere, što je dovelo do autocenzure u nekim medijima. Državne institucije ograničavale su pristup informacijama o slučajevima korupcije i koncesionim ugovorima, posebno onima povezanima sa stranim investitorima, uključujući kompanije povezane s Kinom.

Nevladine organizacije navode da je Zakon o slobodi pristupa informacijama iz 2023. dodatno otežao rad novinara zbog brojnih izuzetaka koji omogućavaju vlastima da odbiju objavu informacija, dok Ministarstvo pravde BiH nije uvelo nezavisno tijelo za nadzor primjene zakona, kako je preporučila Evropska komisija.

Kontekst i ranije pojavljivanje

Podsjećamo, Konaković se već 2020. godine našao u izvještaju State Departmenta, ali u poglavlju o vjerskim slobodama zbog izjave o školi nazvanoj po Mustafi Busuladžiću. Izvještaj za 2024. godinu objavljen je dan nakon sastanka Trojke, u kojoj NiP čini trećinu, s predstavnicima zemalja Kvinte, uključujući SAD.

Izvor: Hayat