Jedinica 8.200 skladišti milione presretnutih razgovora na serverima u Evropi i Izraelu – rastu kritike zbog moguće zloupotrebe tehnologije

Međunarodna istraga koju je predvodio The Guardian, uz podršku više globalnih medijskih kuća, otkrila je da izraelska vojska koristi Microsoftovu cloud platformu Azure za pohranu ogromnih količina obavještajnih podataka o Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali. Ovo otkriće izazvalo je ozbiljnu zabrinutost zbog razmjera nadzora i mogućnosti sistemske zloupotrebe tehnologije protiv civilne populacije.

Prema izvorima, za prikupljanje i obradu podataka zadužena je elitna izraelska obavještajna jedinica Jedinica 8.200, poznata po naprednim tehnikama digitalnog nadzora. Oni koriste Microsoft Azure za skladištenje miliona presretnutih telefonskih razgovora i poruka Palestinaca, koje potom služe kao osnova za vojne operacije.

Interni dokumenti i izjave anonimnih uposlenika Microsofta otkrivaju da je kompanija stvorila posebno cloud okruženje prilagođeno potrebama izraelske vojske. Saradnja je, prema izvorima, formalizovana krajem 2021. godine nakon sastanka između komandanta Jedinice 8.200, Yossija Sariela, i izvršnog direktora Microsofta, Satyje Nadelle.

– „Cilj je bio presretanje do milion poziva na sat“, otkriva izvor. Zahvaljujući Microsoftovoj infrastrukturi, izraelski nadzor više nije bio ograničen na desetine hiljada “sumnjivih” veza – sada je moguće pohraniti milione audio zapisa i poruka.

Do jula 2025., više od 11.500 terabajta podataka izraelske vojske bilo je pohranjeno na Microsoftovim serverima u Nizozemskoj, Irskoj i Izraelu.

Otpor unutar Microsofta: “No Azure for Apartheid”

Ova saradnja izazvala je talas negodovanja unutar same kompanije. Radnička grupa pod nazivom No Azure for Apartheid optužila je Microsoft za “saučesništvo u genocidu”, tražeći potpunu transparentnost u vezi s vojnim ugovorima i nezavisnu reviziju potencijalnih kršenja ljudskih prava.

Iako je Microsoft u maju 2025. prvi put javno priznao saradnju s izraelskom vojskom, tvrdeći da su pružili “ograničenu hitnu podršku” u kontekstu lociranja talaca, kompanija uporno negira bilo kakvo učešće u nadzoru nad civilima.

Upozorenja o mogućim pravnim posljedicama

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovakav obim nadzora predstavlja ozbiljnu prijetnju privatnosti i temeljnim ljudskim pravima, te upozoravaju na rizik od pogrešnih identifikacija s potencijalno smrtonosnim ishodima.

Zabrinutost postoji i unutar izraelskih institucija – prema dokumentima iz 2022. godine, neka ministarstva su izrazila bojazan da bi skladištenje osjetljivih podataka u inostranstvu moglo olakšati buduće pravne procese pred međunarodnim sudovima.

Uprkos tvrdnjama Microsofta da je riječ isključivo o “kibernetičkoj sigurnosti”, otkrića The Guardiana i partnerskih medija ukazuju na to da je kompanija omogućila rad jednog od najvećih nadzornih sistema protiv civilne populacije u savremenoj historiji.