Plaćaju li građani nesposobnost menadžmenta EPBiH?

Najava korekcije cijena električne energije koju je u javnosti iznio generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić (SDP) izazvala je brojne reakcije, posebno među stručnjacima i ekonomskim analitičarima koji upozoravaju da se teret gubitaka ponovo prebacuje na građane.

Buljubašić je izjavio da korekcija cijena “nije pitanje volje, već nužnost”, pozivajući se na rast troškova proizvodnje i nabavke struje. Međutim, sve više se postavlja pitanje – da li građani plaćaju cijenu lošeg upravljanja i dugogodišnjih problema unutar samog sistema elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH?

Uvoz raste, izvoz pada – i to građani plaćaju

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević jasno upozorava da BiH više ne liči na zemlju koja proizvodi i izvozi električnu energiju, već postaje uvoznik – i to uz visoke troškove.

“Postajemo taoci Elekroprivrede BiH i poslovanja koje se može pratiti i preko Zavoda za statistiku FBiH, a koje pokazuje da je došlo do dramatičnog pada u izvozu električne energije te dramatičnog porasta uvoza,” poručuje Bečarević.

On dodaje da jedina reakcija EPBiH na gubitke jeste novi udar na džepove građana, iako je struja već jednom poskupjela domaćinstvima, a čak tri puta privredi.

“Jedino što Elektroprivreda BiH, po njihovom, može raditi je da zahvati od građana, odnosno od svojih korisnika dodatni novac kako bi pokušali smanjiti gubitke u kojima se nalaze.”, pita Bečarević, dodajući da se elektroenergetski sistem urušava dok se problemi s rudnicima i proizvodnjom ne rješavaju.

FERK kao politički servis?

Posebno je zabrinjavajuća Bečarevićeva tvrdnja da FERK, regulatorna agencija, sve više djeluje kao politička produžena ruka, a ne kao nezavisno regulatorno tijelo koje bi trebalo štititi interese potrošača.

“Po meni, FERK je postao politička organizacija i vrlo vjerovatno će odobriti ono što im se dostavi iz Elektroprivrede,” navodi Bečarević.

U tom kontekstu posebno problematičnim smatra i najtavljenu primjenu “blok tarifa”, po kojoj bi porodice s više djece, domaćinstva s električnim grijanjem ili toplotnim pumpama, plaćala znatno više.

“I umjesto da podstičemo ekološki prihvatljive sisteme grijanja – mi ih dodatno kažnjavamo,” upozorava.

Statistika kao potvrda kolapsa

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna bruto proizvodnja električne energije u FBiH za prva četiri mjeseca 2025. godine iznosila je 2.676 GWh, dok je izvoz iznosio svega 525 GWh, a uvoz čak 722 GWh.

Ovakvi trendovi ukazuju na ekonomski odliv stotina miliona KM, dok građani snose posljedice kroz sve češće najave poskupljenja.

Izvor: HAYAT