BH Novinari upozoravaju na neujednačenu primjenu lokalnih propisa i rizik ograničavanja slobode izražavanja

Najmanje 203 osobe u Bosni i Hercegovini prekršajno su kažnjene zbog objava i komentara na društvenim mrežama i internet portalima u periodu od 2021. do 2025. godine. Podaci se odnose na Unsko-sanski, Posavski i Zapadnohercegovački kanton, Kanton 10 i Općinu Kakanj.

Podaci su predstavljeni u analizi Udruženja „BH Novinari“ „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja“.

Autorica analize Mirna Stanković Luković upozorila je da stvarni broj kažnjenih vjerovatno može biti i veći, jer pojedini kantoni ne vode posebne evidencije ili nisu dostavili tražene podatke.

Internet kao „javno mjesto“

Analiza ukazuje da se u pojedinim dijelovima Federacije BiH internet i društvene mreže tretiraju kao javni prostor kroz kantonalne zakone i lokalne odluke o javnom redu i miru.

Zbog toga građani u različitim dijelovima BiH za istu objavu mogu biti različito tretirani. Poseban problem predstavljaju neprecizno definisani pojmovi poput „lažnih vijesti“, „uznemiravanja“, „vrijeđanja“ i „omalovažavanja“.

Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljno pitanje nadležnosti lokalnih vlasti za regulisanje komunikacije na internetu. Upozorila je i da ovakvi propisi mogu dovesti do zaštite javnih zvaničnika od kritike, iako oni prema standardima Evropskog suda za ljudska prava moraju imati viši stepen tolerancije na javnu kritiku.

Generalna sekretarka BH Novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj novinarke koja je u Kaknju prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Istakla je da treba zaštititi građane od govora mržnje, lažnih vijesti i online nasilja, ali istovremeno očuvati slobodu izražavanja.

Nedostatak jedinstvenih pravila

Analiza navodi da BiH već ima krivičnopravne, građanskopravne i prekršajnopravne mehanizme za sankcionisanje većine protivpravnih ponašanja u digitalnom prostoru.

Istovremeno, ne postoji jedinstvena evidencija ovakvih prekršaja, a brojni lokalni propisi nisu javno dostupni ili nisu dovoljno precizni. To, prema BH Novinarima, povećava rizik proizvoljnog tumačenja i nejednakog postupanja prema građanima.

Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi u kojima su postupci pokretani protiv novinara i urednika na inicijativu političkih funkcionera.

BH Novinari zaključuju da zaštita građana od online nasilja jeste legitiman cilj, ali da se mora ostvarivati kroz jasne, proporcionalne i dokazima zasnovane propise, uz puno poštivanje slobode izražavanja, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Izvor: BH Novinari