admin
Zastupnica Naše stranke tvrdi da je zbog podrške istrazi slučaja „Sarajevo Safari“ postala meta uvreda i seksističkih komentara, otvarajući pitanje granica političke komunikacije na društvenim mrežama
Facebook objava zastupnice Naše stranke u Skupštini Tuzlanskog kantona, dr. Amre Nadarević Vodenčarević, ponovo je otvorila pitanje stanja javnog dijaloga u Bosni i Hercegovini, posebno na društvenim mrežama.
Povod za njenu reakciju bila je fotografija kojom je pružila podršku Sabini Ćudić i inicijativi da se slučaj „Sarajevo Safari“ istraži do kraja. Umjesto rasprave o samoj temi, uslijedio je talas uvreda, etiketiranja i seksističkih komentara.
U javnoj objavi na Facebooku Nadarević je navela niz poruka koje je dobila, od optužbi da je „izdajnik“ i „dušmanin Bosne i Hercegovine“, do uvreda usmjerenih na njen pol i lično dostojanstvo.
Njena reakcija otvorila je šire pitanje kvaliteta javne komunikacije u političkom životu BiH. Sve češće se može primijetiti da se politički stavovi ne osporavaju argumentima, već diskvalifikacijom osobe koja ih iznosi. Umjesto rasprave o činjenicama, javni prostor preplavljuju etikete, vrijeđanje i pokušaji lične degradacije.
Posebno zabrinjava činjenica da su žene u politici često izložene dodatnom sloju napada. Dok se muškim političarima uglavnom osporavaju stavovi i odluke, žene nerijetko postaju meta komentara koji se odnose na njihov izgled, privatni život, pol ili dostojanstvo.
U svojoj objavi Nadarević ističe da ne traži saglasnost sa svojim stavovima, već minimum pristojnosti i kulture dijaloga. To je princip koji bi trebao biti osnova svakog demokratskog društva – pravo na neslaganje bez vrijeđanja.
Društvene mreže danas predstavljaju važan prostor političke komunikacije, ali i mjesto na kojem se često brišu granice između kritike i govora mržnje. Kada argumenti ustupe mjesto uvredama, javna rasprava gubi smisao, a građani ostaju uskraćeni za sadržajnu debatu o pitanjima koja ih se direktno tiču.
Slučaj zastupnice Naše stranke zato nadilazi pojedinačnu političku polemiku. On postavlja šire pitanje:
- da li se u Bosni i Hercegovini sve manje raspravlja o idejama, a sve više o ljudima koji ih iznose?
Jer demokratija ne podrazumijeva da svi mislimo isto. Podrazumijeva da i onda kada se ne slažemo, jedni drugima priznamo pravo na mišljenje, bez vrijeđanja, ponižavanja i dehumanizacije.
