Kako vijećnici nacionalnih manjina mogu dobiti vijećnički mandat u Gradskom vijeću Lukavac?

Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, u gradskim vijećima rezerirano je jedno mjesto za predstavnika nacionalnih manjina, ukoliko je taj broj nacionalnih anjina prema popisu stanovništva najmanje 3% od ukupnog broja stanovnika u toj jedinici lokalne samouprave. Ako postotak nacionalnih manjina ne dostigne taj prag, tada to mjesto nije obavezno rezervisano.

Ovo je regulisano u članu 13.14 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Gradu Lukavcu živi 440 osoba koje se izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina.

Dakle, nacionalne manjine u ovom gradu čine 1,09% ukupnog stanovništva, što je manje od praga od 3% koji je potreban da bi mjesto bilo rezervisano za predstavnika nacionalnih manjina u gradskom vijeću.

Dakle, prema Izbornim zakonu BiH, kandidati iz reda nacionalnih manjina bi trebali sakupiti dovoljno glasova da pređu 3% ukupnih glasova na izborima, da bi postali vijećnici

Više informacija možete pronaći na stranici popisa stanovništva 2013.

Ipak, u Statutu Grada Lukavca, Član 24. uređeno je da je čak 2 vijećnička mandata REZERVISANO za vijećnike koji dolaze iz reda nacionalnih manjina, praktički koliko god glasova da osvoje. Dovoljno je samo da po brojevima glasova budu među prva dva na posebnoj listi nacionalnih manjina.

Tako u gradsko vijeće mogu ući predstavnici nacionalnih manjina sa bukvalno 10-20 glasova, samo pod uslovom da ostali kandidati na toj listi imaju manje od njih.

Istina, Izborni zakon BiH ostavlja mogućnost da lokalna samouprava taj dio uredi prema svojim potrebama, ali nisu jasno definisani aspekti tih promjena. Izborni zakon je u tom dijelu nedorečen i ne pojašnjava da li tih 3% vrijedi za sve ili samo za one koji to svojim izborom izaberu. U slučaju Lukavca, izabrano je da tih 3% nisu obaveza i izabralo se da se to u Lukavcu “ne pika”.

Poslednji lokalni izbori su tako donijeli 2 mandata nacionalnih manjina sa po 142 i 123 glasa, dok je “običnim” kandidatima trebalo pet puta više glasova da bi ušli u Vijeće.

Inače, 2020. na listi kandidata nacionalnih manjina bilo je ukupno 13 kandidata, od kojih većina nije dobila ni 40 glasova, koliko su kao uslov za kandidaturu, morali priložiti na listi sa 40 potpisa osoba koje ih “podržavaju”.

Premo svemu gore napisanom, a u vezi lokalnih izbora koji se održavaju u Gradu Lukavcu, moglo bi se zaključiti da su kandidati nacionalnih manjina za GV Lukavac u stvari privilegovani u odnosu na “ostale” kandidate, a sa druge strane, nije u redu ni da pravim nacionalnim manjinama kao što su najbrojniji Romi, pa i Italijani, Nijemci, … predstavnike u Vijeću uzmu nekakvi Bosanci.