Uprkos velikim gubicima u lansirnim sistemima i vojnim bazama, Iran i dalje ima dovoljno raketa i dronova da održava stalnu prijetnju u regionu

Zajednički napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela značajno su smanjili sposobnost Irana da lansira rakete i dronove, ali stručnjaci upozoravaju da Teheran i dalje posjeduje dovoljno kapaciteta da nanese ozbiljnu štetu i održava napetosti na Bliskom istoku.

Bijela kuća je saopćila da je iranski balistički raketni kapacitet „funkcionalno uništen“, dok je iranska mornarica, prema američkim procjenama, izgubila operativnu sposobnost. U saopćenju se navodi da operacija „Epic Fury“, pokrenuta nakon početka rata 28. februara, daje „masivne rezultate“.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su američke snage uništile i veliki dio iranske proizvodnje dronova.

Međutim, uprkos tim tvrdnjama, Iran nastavlja s napadima. Katar je u ponedjeljak objavio da je presreo novu raketu ispaljenu iz Irana, dok su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein također aktivirali uzbune zbog mogućih napada. Jedna raketa pala je na automobil u Abu Dabiju, pri čemu je poginula jedna osoba.

Drastično smanjen broj napada

Iako Iran nastavlja lansirati projektile, broj napada značajno je opao od početka sukoba.

Tokom prvih 24 sata rata Iran je, prema dostupnim podacima, lansirao 167 raketa i 541 dron prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Petnaestog dana sukoba taj broj je pao na četiri rakete i šest dronova.

Sličan trend zabilježen je i u napadima na Izrael. U prva dva dana sukoba lansirano je gotovo 100 projektila, dok se posljednjih dana radi o jednocifrenim brojevima.

Pentagon je prošle sedmice saopćio da su raketni napadi smanjeni za 90 posto, dok su napadi dronovima manji za 86 posto u odnosu na prvi dan rata.

Iran i dalje ima veliki arsenal

Procjene američkih obavještajnih službi iz ranijih godina ukazuju da Iran posjeduje najveći arsenal balističkih raketa na Bliskom istoku. Izraelske obavještajne procjene govorile su o oko 3.000 raketa, dok se nakon prošlogodišnjeg rata taj broj procjenjuje na oko 2.500.

Jedna od ključnih strategija SAD-a i Izraela bila je uništavanje lansirnih sistema. Prema procjenama izraelske vojske, iz upotrebe je izbačeno oko 290 lansirnih platformi, od ukupno 410 do 440 koliko ih je Iran imao.

Ipak, stručnjaci ističu da je Iran ogromna zemlja i da je bez kopnenih trupa gotovo nemoguće potpuno eliminirati sposobnost lansiranja projektila.

Mnogi lanseri su, prema procjenama analitičara, sakriveni na tajnim lokacijama ili premješteni na mjesta koja prije rata nisu bila povezana s vojskom.

Strategija iscrpljivanja

Stručnjaci smatraju da je Iran promijenio taktiku. Umjesto velikih salvi projektila, sada se lansiraju pojedinačne rakete ili manji broj dronova.

Cilj takve taktike je, kako navode analitičari, iscrpljivanje protivničkih sistema protivzračne odbrane i održavanje stalnog osjećaja nesigurnosti.

Iran sve više koristi mobilne lansere i decentralizirane baze, što otežava njihovo otkrivanje i uništavanje iz zraka.

Istovremeno, Iran raspolaže velikim brojem relativno jeftinih dronova poput modela Shahed-136, koji se mogu brzo proizvesti u jednostavnim pogonima i lansirati u velikim grupama.

Utjecaj na svjetsku ekonomiju

Iako broj napada opada, sukob već ima ozbiljne globalne posljedice.

Strah od napada u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine energentima, paralizirao je pomorski promet. Stotine brodova čekaju na sigurnu plovidbu.

Cijena nafte je već premašila 100 dolara po barelu, dok su pojedine zemlje u regiji smanjile ili obustavile proizvodnju.

Analitičari upozoravaju da Iran pokušava iskoristiti upravo taj ekonomski pritisak.

Ako uspije dugoročno podizati cijene energenata i destabilizirati tržišta, smatraju stručnjaci, Teheran bi mogao nanijeti jednaku ili čak veću štetu Zapadu nego što američko bombardovanje nanosi Iranu.

Analiza: By Virginia Pietromarchi