Pad proizvodnje pripisuje se operativnim faktorima i održavanju u najvećim rudnicima zemlje.

SANTIAGO, 31. decembar 2025. – Proizvodnja bakra u Čileu, najvećem svjetskom proizvođaču ovog metala, zabilježila je međugodišnji pad od 7,18% u novembru, saopštio je Nacionalni institut za statistiku (INE). U jedanaestom mjesecu proizvedeno je ukupno 451.815 tona bakra, što je osjetno manje u odnosu na isti period prošle godine.

Prema zvaničnim podacima, do smanjenja proizvodnje došlo je usljed operativnih faktora i radova na održavanju u najvećim čileanskim rudnicima, što je privremeno ograničilo kapacitete vađenja i prerade rude.

Globalne posljedice: pritisak na cijene i industriju

Bakar je jedna od ključnih sirovina za savremenu industriju, posebno u kontekstu energetske tranzicije, električnih vozila, elektroenergetskih mreža i infrastrukture. Pad proizvodnje u Čileu, koji ima presudan uticaj na globalnu ponudu, može dovesti do rasta cijena na svjetskom tržištu, naročito ako potražnja ostane stabilna ili nastavi rasti.

Takvi poremećaji često izazivaju i veću nestabilnost na berzama sirovina, jer investitori reagiraju na svaku promjenu u proizvodnji kod najvećih svjetskih proizvođača. Dugoročnije, nastavak ovakvih trendova mogao bi usporiti infrastrukturne i energetske projekte u više zemalja zbog rasta troškova.

Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu

Iako Bosna i Hercegovina nije veliki proizvođač bakra, posljedice se mogu osjetiti kroz rast cijena uvoza. Bakar je važna sirovina za elektroindustriju, građevinski sektor, proizvodnju kablova i elektroinstalacija, što znači da bi poskupljenje moglo povećati troškove domaće proizvodnje i cijene krajnjih proizvoda.

Skuplji bakar dodatno opterećuje infrastrukturne projekte, posebno u oblasti energetike i gradnje, a indirektno može doprinijeti i inflatornim pritiscima, jer se troškovi ugrađuju u cijene stanova, električne opreme i industrijskih proizvoda.

Potencijalne prilike

Istovremeno, rast cijena bakra može otvoriti prostor za veće ulaganje u reciklažu metala i efikasnije korištenje postojećih resursa, gdje BiH ima određeni potencijal. Više cijene na globalnom tržištu mogu učiniti isplativijim i eventualna nova ulaganja u eksploataciju mineralnih sirovina u regionu.

Pad proizvodnje u Čileu tako ne predstavlja samo statistički podatak, već signal koji ukazuje na šire ekonomske tokove i moguće posljedice koje se, direktno ili indirektno, reflektuju i na tržišta poput Bosne i Hercegovine.

Izvor: Reuters