Usvajanje prijedloga zakona o državnoj imovini od strane Predsjedništva BiH izazvalo je političke tenzije, dok se postavlja pitanje reakcije OHR-a na moguće opstrukcije u Parlamentu.

Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom je na snazi još od 2005. godine, kada ga je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown. Njime je propisano da će ostati na snazi sve dok se ne donese zakon na nivou BiH, što se skoro dvije decenije kasnije još uvijek nije dogodilo. Usvajanje prijedloga zakona o državnoj imovini u Predsjedništvu BiH moglo bi biti prvi korak ka rješavanju ovog dugogodišnjeg problema, no kako će ovaj zakon proći u Parlamentu tek ostaje da se vidi.

Značaj usvajanja zakona u Predsjedništvu

Izuzetno je bitno što je Predsjedništvo usvojilo prijedlog zakona i poslalo ga u parlamentarnu proceduru, jer se time ispunjavaju odluke Ustavnog suda koji je naglasio da ovo pitanje treba riješiti u Parlamentarnoj skupštini BiH. “Drugi razlog je da se prvi put na institucionalan način pristupa ovom pitanju. I treći razlog – radi se o kvalitetnom i dobro osmišljenom prijedlogu zakona koji uzima u obzir sve tipove imovine,” rekao je jedan od predstavnika Predsjedništva.

Stavovi političkih predstavnika iz RS-a i opstrukcije

Politički predstavnici iz Republike Srpske već godinama tvrde da je nadležnost nad nepokretnom imovinom isključivo u rukama entiteta, čime jasno ignorišu odredbe Ustava BiH. Iako u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine postoji prosta većina, donošenje zakona moglo bi biti blokirano kroz entitetsko glasanje. “Tvrdnje iz RS-a su neutemeljene – ta imovina ne može biti prometovana i ostvarivanje prihoda od nje nije moguće,” poručuju iz Predsjedništva, uz napomenu da je visoki predstavnik ranije upozorio strane investitore na nedefinisano pitanje vlasništva nad državnom imovinom.

Izjave Marinka Čavare o zakonodavnoj nadležnosti Predsjedništva

Nakon usvajanja prijedloga zakona u Predsjedništvu, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Marinko Čavara izjavio je da ovaj prijedlog neće biti razmatran u Parlamentu, uz obrazloženje da članovi Predsjedništva “nisu nadležni za predlaganje zakona.” Ovakve izjave iz Predsjedništva komentarišu kao “neznanje i antidejtonsko djelovanje”, uz pozivanje na odluku Ustavnog suda kojom je jasno određeno da Predsjedništvo ima ovlaštenje za predlaganje zakona.

Poziv visokom predstavniku na reakciju

U slučaju opstrukcija donošenja zakona, pojedini predstavnici pozvali su visokog predstavnika Christiana Schmidta na reakciju, iako ne očekuju njegovo direktno nametanje zakona. “Ovo je pitanje ispunjavanja odluke Ustavnog suda, i svaki pokušaj zloupotrebe ovlasti da zakon ne uđe u parlamentarnu proceduru predstavlja antidejtonsko djelovanje,” navode iz Predsjedništva.

Odnos visokog predstavnika prema slučaju Kovačević

Na pitanje o angažmanu visokog predstavnika u slučaju Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, mnogi vide to kao “destrukciju” presude u korist pasivnog i aktivnog biračkog prava, iako iz Predsjedništva izbjegavaju karakterizacije koje pojednostavljuju kompleksnost ovog pitanja.

Pozivi na smjenu Schmidta

Sa nedavnih protesta koje je organizovala Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 zatražena je smjena visokog predstavnika Schmidta. “Nisam čuo ni za jedan zvaničan zahtjev za smjenu,” ističe jedan od učesnika, naglašavajući važnost uloge visokog predstavnika za stabilnost BiH, posebno prisjećajući se vremena Paddyja Ashdowna, čije su odluke donosile pozitivne promjene kroz nametanje zakona, dok je Schmidt nedavno osigurao prohodnost zakona kroz Federalni parlament.