U 89. godini preminuo prvi papa iz Latinske Amerike, simbol skromnosti, reformi i bliskosti s narodom

U Vatikanu je danas, u 89. godini života, preminuo papa Franjo, poglavar Katoličke crkve i jedan od najutjecajnijih duhovnih lidera 21. stoljeća. Njegova smrt predstavlja kraj jednog izuzetno značajnog poglavlja u istoriji Crkve, obilježenog reformama, borbom za siromašne, dijalogom s drugim religijama i modernizacijom vjerskog pristupa savremenim izazovima.

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. godine u Buenos Airesu u Argentini, bio je prvi papa koji dolazi iz Latinske Amerike i ujedno prvi papa isusovac. Takođe je bio prvi poglavar Katoličke crkve koji je uzeo ime “Franjo”, po svetom Franji Asiškom – simbolu siromaštva, jednostavnosti i ljubavi prema prirodi.

Važni datumi i događaji iz života pape Franje:

  • 11. mart 1958. – Jorge Bergoglio stupa u Družbu Isusovu (isusovce), red poznat po obrazovanju i misijskom radu.
  • 13. decembra 1969. – zaređen je za svećenika.
  • 27. juna 1992. – postaje pomoćni biskup Buenos Airesa.
  • 28. februar 1998. – postaje nadbiskup Buenos Airesa, nakon smrti kardinala Quarracina.
  • 21. februar 2001. – papa Ivan Pavao II. imenuje ga kardinalom.
  • 13. mart 2013. – izabran je za 266. papu Katoličke crkve, naslijedivši Benedikta XVI. koji je abdicirao – što je bio prvi slučaj u više od 600 godina.
  • 2015. – Papa Franjo posjećuje Sjedinjene Američke Države i drži historijski govor pred američkim Kongresom – prvi papa koji je to učinio.
  • 2016. – proglašava vanrednu Svetu godinu milosrđa, pozivajući Crkvu i svijet na saosjećanje i oprost.
  • 2020–2021. – tokom pandemije COVID-19 ostaje simbol nade, poznat po snimku molitve pred praznim Trgom svetog Petra na kiši.
  • 4. oktobar 2023. – objavljuje apostolsko pismo Laudate Deum kao nastavak enciklike Laudato Si, snažno upozoravajući na klimatske promjene.

Papa Franjo je kroz cijeli pontifikat bio poznat po svojoj skromnosti – od samog početka kada se odrekao papinske palače i izabrao da živi u skromnom vatikanskom pansionu, do brojnih izjava i poteza kojima je približavao Crkvu običnim ljudima.

Zauzimao se za socijalnu pravdu, zaštitu migranata, okoliš, LGBTQ osobe, te je otvorio prostor za ozbiljne rasprave o celibatu, učešću žena u crkvenim funkcijama, i reformi Kurije. Iako su ga zbog toga mnogi unutar Crkve kritikovali, milioni su ga cijenili upravo zbog njegove hrabrosti i autentičnosti.

Bio je papa koji je rekao: “Tko sam ja da sudim?” kada je govorio o homoseksualnim osobama, te papa koji je češće koristio riječ “milosrđe” nego “dogma”.

Njegova smrt dolazi u trenutku kada je Katolička crkva suočena s brojnim izazovima, ali ostaje nada da će njegov nasljednik nastaviti put dijaloga, inkluzije i suosjećanja koji je papa Franjo započeo.

Vatikan je najavio da će njegovo tijelo biti izloženo u bazilici svetog Petra u narednim danima, gdje će mu vjernici iz cijelog svijeta moći odati počast. Datum konklava za izbor novog pape biće objavljen uskoro.

Odlazak pape Franje nije samo smrt jednog čovjeka, već kraj ere u kojoj je Katolička crkva zakoračila u novo doba hrabrosti, dijaloga i nade.