Danas počinje kampanja za Opće izbore 2026. godine – u Tuzlanskom kantonu za 35 mjesta u Skupštini TK kandidovalo se 519 kandidata, dok se za federalni i državni parlament iz ovog područja takmiče još stotine kandidata

Danas, 4. septembra 2026. godine, i zvanično počinje izborna kampanja za Opće izbore u Bosni i Hercegovini. Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 sati, kada počinje izborna šutnja, dok će građani na birališta izaći u nedjelju, 4. oktobra 2026. godine.

Ovogodišnji izbori donose biračima veliki broj kandidata i političkih kombinacija. CIK je tokom procesa zaprimio prijave 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata, odnosno ukupno 81 prijavu političkih subjekata.

Više od 500 kandidata za 35 mjesta u Skupštini TK

Za građane Tuzlanskog kantona posebno će biti zanimljiva utrka za Skupštinu Tuzlanskog kantona.

Na kandidatskim listama nalazi se 519 kandidata raspoređenih na 18 lista, koji se bore za ukupno 35 zastupničkih mandata.

To znači da u prosjeku dolazi gotovo 15 kandidata na jedno zastupničko mjesto.

Na listama se nalaze aktuelni zastupnici, ministri, dugogodišnji politički funkcioneri, lokalni političari, ali i veliki broj novih imena.

Međutim, same liste pokazuju da ovo nisu samo izbori novih ljudi. Za mnoge birače biće zanimljivo pratiti i gdje su završili ljudi koje su gledali u prethodnim mandatima.

Za Parlament FBiH iz područja TK – 294 kandidata

Kada je riječ o Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, tri izborne jedinice koje obuhvataju područje Tuzlanskog kantona imaju ukupno 294 kandidata.

U izbornoj jedinici 402 nalazi se 92 kandidata, u izbornoj jedinici 403 njih 117, a u izbornoj jedinici 404 ukupno 85 kandidata.

Dakle, birači iz TK će se na federalnom nivou opredjeljivati između gotovo 300 kandidata, dok će se mandati raspoređivati proporcionalno osvojenim glasovima.

Na državnom nivou – 102 kandidata u izbornoj jedinici koja obuhvata TK

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Tuzlanski kanton zajedno sa Posavskim kantonom i dijelom Brčko distrikta čini izbornu jedinicu 5A.

U toj izbornoj jedinici nalazi se 102 kandidata na 14 lista političkih stranaka i koalicija, a bira se pet direktnih mandata.

Među nosiocima lista nalaze se poznata politička imena. SDP predvodi Jasmin Imamović, SDA Muamer Zukić, DF/GS Zlatan Begić, koaliciju NiP–SDBiH Edin Delić, SBiH Zijad Nišić, SBB Enver Bijedić, Našu stranku Amir Hasičević, dok je nosilac liste koalicije NES BiH–PDA–Naprijed! Samir Imamović.

Deset kandidata za tri mjesta u Predsjedništvu BiH

Posebnu pažnju tradicionalno privlači utrka za Predsjedništvo BiH.

Ove godine je ovjereno 10 kandidatura.

Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda kandidovani su:

  • Denis Bećirović – Ujedinjeni za državu BiH
  • Bakir Izetbegović – SDA
  • Semir Efendić – SBiH
  • Fahrudin Radončić – SBB

Za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda kandidovani su:

  • Darijana Filipović – HDZ BiH
  • Slaven Kovačević – DF
  • Zdenko Lučić – nezavisni kandidat

Za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda kandidovani su:

  • Željka Cvijanović – SNSD
  • Marinko Božović – SDS
  • Nebojša Vukanović – Lista za pravdu i red

Dakle, četiri kandidata bore se za poziciju koja se bira u Federaciji iz reda bošnjačkog naroda, tri za hrvatskog člana, dok se u Republici Srpskoj za srpskog člana takmiče tri kandidata.

Ista imena, nove stranke – politička mapa se promijenila

Kandidatske liste pokazuju još jednu karakteristiku ovogodišnjih izbora – politički transferi nisu izostali.

Neki kandidati promijenili su stranački dres, neki su nakon izlaska iz jedne stranke završili na listama druge, dok se u pojedinim slučajevima na listama pojavljuju ljudi koji su politički djelovali u više različitih stranaka.

Na području Tuzlanskog kantona među zanimljivijim primjerima su Amila Hodžić, koja je nakon dugogodišnjeg angažmana u SDP-u sada na listi Naše stranke, Zumra Begić, nekadašnja zastupnica SDA, koja je sada druga na listi SBB-a, te Žarko Vujović, čiji je politički put vodio preko SDP-a i DF-a, a sada je kandidat SBiH.

Zabilježeni su i drugi primjeri promjene političkog dresa – Asmir Hasić je iz SBiH prešao u SDA i sada je kandidat SDA za Parlament FBiH, dok je Jakub Suljkanović, nekada vezan za PDA, sada na listi SDBiH.

Zato biračima neće biti dovoljno da prepoznaju samo ime kandidata. Važno je pogledati i njegov politički put, prethodne funkcije, ranije stavove i stranke u kojima je djelovao.

Posebno treba obratiti pažnju na činjenicu da stranačka pripadnost, politička podrška i naziv liste nisu uvijek ista stvar. Koalicije na ovim izborima imaju veliki broj zajedničkih lista, pa će se pojedini kandidati na glasačkom listiću pojaviti pod nazivom koalicije, a ne nužno pod nazivom stranke iz koje dolaze.

Šta građani trebaju pratiti tokom kampanje?

Pred nama je mjesec dana intenzivne političke kampanje. Biće mnogo skupova, bilborda, videozapisa, objava na društvenim mrežama, saopćenja, anketa i političkih obećanja.

Zato je možda najvažnije pitanje: kako razlikovati ono što je važno od političkog marketinga?

1. Gledajte šta su kandidati radili, a ne samo šta obećavaju.

Ako je neko već obavljao javnu funkciju, provjerite šta je konkretno uradio. Koliko je odluka predložio? Za šta je glasao? Koje je projekte realizovao? Je li ispunio ranija obećanja?

2. Tražite konkretne planove.

Rečenice poput „bit će bolje“, „pokrenut ćemo razvoj“, „otvorit ćemo nova radna mjesta“ ili „borit ćemo se protiv korupcije“ same po sebi ne znače mnogo.

Pitajte: kako, kojim novcem, u kojem roku i ko je za to nadležan?

3. Razdvojite nivoe vlasti.

Kandidat za Skupštinu TK ne može rješavati probleme koji su isključivo u nadležnosti države. Federalni zastupnik ne može obećavati ono za šta je nadležna lokalna vlast.

Jedno od najčešćih sredstava političkog marketinga upravo je obećavanje građanima nečega što kandidat ili institucija za koju se kandiduje uopće nije nadležna da uradi.

4. Provjeravajte političku prošlost kandidata.

Posebno kod kandidata koji su mijenjali stranke. Nije problem promijeniti političko opredjeljenje, ali je legitimno pitati:

Zašto je otišao iz prethodne stranke? Šta je ranije govorio? Šta danas govori? Da li su se njegovi stavovi promijenili i zbog čega?

5. Ne vjerujte slijepo anketama.

Anketa nije izborni rezultat. Posebno treba biti oprezan s „internim anketama“ koje objavljuju same stranke i kandidati.

Važno je pogledati ko je anketu radio, koliko je ispitanika obuhvaćeno, kada je provedena i ko ju je naručio.

6. Ne dozvolite da vas kampanja svede na sukob i uvrede.

Tokom narednih 30 dana vjerovatno ćemo gledati veliki broj međusobnih optužbi, starih snimaka, izvučenih izjava iz konteksta, manipulativnih fotografija i sadržaja napravljenih prvenstveno da izazovu ljutnju.

Prije dijeljenja takvog sadržaja vrijedi postaviti jednostavno pitanje:

„Šta ovaj sadržaj govori o problemu koji treba riješiti?“

Ako je odgovor – ništa – vjerovatno je riječ samo o političkom marketingu.

Ne birajte najglasnijeg – birajte najprovjerljivijeg

Izborna kampanja će trajati samo mjesec dana, ali odluke koje će biti donesene nakon 4. oktobra trajaće četiri godine.

Zato građani ne bi trebali pratiti samo ko je napravio najveći skup, ko ima najviše zastava, ko je dobio najviše aplauza ili ko je najglasniji na društvenim mrežama.

Mnogo važnije pitanje je:

Ko je ponudio najkonkretniji program, ko je pokazao rezultate, ko je spreman javno obrazložiti svoje stavove i ko će za svoje odluke moći odgovarati biračima nakon izbora?

Upravo tu počinje odgovornost birača.

Jer kampanja traje mjesec dana.

Mandat traje četiri godine.

LuPortal