Kongresni izvještaji, milijarde dolara štete i 42 uništena američka aviona otkrivaju drugu stranu rata protiv Irana

Amerika nije izgubila rat – barem ne zvanično.

Washington ne gubi ratove — Washington “ostvaruje strateške ciljeve”, “uspješno degradira neprijateljske kapacitete” i “prelazi na okvir primirja”. Međutim, dokumenti američkog Kongresa sada otkrivaju nešto što nijedan Pentagonov briefing nije želio izgovoriti naglas: tokom rata protiv Irana uništena su ili teško oštećena 42 američka vojna aviona i letjelice. Oboreni su u zraku, uništeni na zemlji, izgubljeni u spasilačkim operacijama ili pogođeni vlastitom vatrom — i to u ratu za koji je Washington tvrdio da ga je dobio.

Četiri cilja rata

Administracija Donalda Trumpa ušla je u operaciju “Epic Fury” sa četiri javno definisana cilja:

  • potpuno uništenje iranskog nuklearnog programa,
  • slabljenje iranskih balističkih kapaciteta,
  • prekid podrške regionalnim proxy grupama i
  • prisiljavanje Irana da trajno odustane od nuklearnog oružja.

Četiri cilja, četrdeset dana rata i 29 milijardi dolara troškova.

Operacija je pokrenuta 28. februara 2026. godine zajedničkom akcijom SAD-a i Izraela, a već u prvim danima sukoba Washington je proglasio uspjeh. Tvrdilo se da su pogođeni ključni nuklearni objekti, stabiliziran Hormuški moreuz i ostvareni svi strateški ciljevi. Američki ministar odbrane Pete Hegseth čak je poručio Kongresu da su “strateški ciljevi postignuti”.

Kongresni izvještaj bez velikih naslovnica

Nekoliko mjeseci kasnije pojavljuje se izvještaj Congressional Research Servicea — nestranačkog istraživačkog tijela američkog Kongresa. Bez velikih naslovnica, bez konferencija za medije i bez dramatičnih televizijskih prijenosa, objavljen je dokument koji otkriva razmjere američkih gubitaka.

Prema izvještaju, među uništenim letjelicama nalazi se i F-35A Lightning II, najskuplji vojni program u historiji čovječanstva, vrijedan oko 1,7 triliona dolara. Jedan F-35 navodno je oboren iznad Irana 19. marta 2026. godine, a vrijednost pojedinačnog aviona procjenjuje se između 80 i 110 miliona dolara. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su “iranske oružane snage prve u svijetu oborile F-35”, dok Washington tu tvrdnju nikada nije zvanično demantovao.

Američki avioni uništavali jedni druge

Tokom sukoba izgubljena su i četiri F-15E Strike Eagle aviona vrijedna oko 100 miliona dolara po komadu. Tri su uništena prijateljskom vatrom iznad Kuvajta, što znači da su američke snage oborile vlastite avione, dok je četvrti uništen u borbi iznad Irana početkom aprila. Uništen je i jedan A-10 Thunderbolt II, poznat kao jedan od najotpornijih jurišnih aviona američke vojske.

Iranski projektili pogodili američke baze

Iran nije gađao samo letjelice u zraku. Prema izvještaju, američke baze pogođene su u Bahreinu, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Iraku.

Posebno veliki gubici zabilježeni su među tankerima KC-135 Stratotanker. Uništeno je sedam takvih aviona ukupne vrijednosti oko 350 miliona dolara, a pet ih je pogođeno dok su bili parkirani na pisti baze Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji. Iran je projektilima pogodio i E-3 Sentry AWACS, leteći komandni centar vrijedan oko 270 miliona dolara, koji je uništen na zemlji.

Propala spasilačka misija u Iranu

Jedna od najneugodnijih epizoda za Pentagon bila je propala spasilačka misija duboko na teritoriji Irana. Američki komandosi koristili su dva MC-130J Commando II aviona, ali su se obje letjelice zaglavile u mekanom pijesku. Kako ih nisu mogli izvući, američke snage morale su ih same uništiti kako ne bi pale u iranske ruke. Tokom iste operacije oštećen je i jedan HH-60W Jolly Green II helikopter.

Iran uništio desetine američkih dronova

Prema podacima iz izvještaja, Iran je uništio i 24 MQ-9 Reaper drona, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na između 720 miliona i više od milijardu dolara. Problem za Pentagon dodatno je povećan činjenicom da je proizvodnja MQ-9 dronova obustavljena još 2025. godine, što znači da izgubljene letjelice nije moguće brzo nadoknaditi. Uništen je i jedan MQ-4C Triton izviđački dron vrijedan oko 250 miliona dolara.

Troškovi rata rastu iz dana u dan

Samo direktni gubici aviona i letjelica procjenjuju se na između 3,5 i 4 milijarde dolara, ali ukupna cijena operacije mnogo je veća. Pentagon je Kongresu prijavio da su troškovi rata već dostigli 29 milijardi dolara, a ta cifra povećala se za četiri milijarde u samo dvije sedmice.

Čak 24 milijarde dolara odnosi se na popravku i zamjenu uništene vojne opreme, dok troškovi sanacije baza još uvijek nisu konačno obračunati. Prema pojedinim kongresnim izvorima konačni račun mogao bi premašiti 200 milijardi dolara — za rat koji je trajao svega četrdeset dana.

Pogođene baze i probijena američka odbrana

Iran je tokom sukoba pogodio i američku Petu flotu u Bahreinu, gdje se troškovi sanacije procjenjuju na oko 200 miliona dolara. U Kataru je pogođen radar za rano upozorenje vrijedan 1,1 milijardu dolara, dok je posebnu pažnju izazvao incident u Kuvajtu gdje je iranski F-5, avion star više od pola stoljeća, uspio probiti američki Patriot protivraketni štit i bombardovati američki kompleks.

Taj događaj otvorio je ozbiljna pitanja o efikasnosti američkih sistema protuzračne odbrane.

“Američki narod je sada manje siguran”

Demokratski senator Mark Kelly tokom saslušanja pred Kongresom izjavio je da je stanje američkih vojnih zaliha nakon rata “šokantno”. Upozorio je da je Amerika duboko ispraznila svoje arsenale i da će biti potrebne godine kako bi se obnovile zalihe projektila i opreme.

Prema njegovim riječima, američki narod je nakon ovog rata “manje siguran”.

Jesu li ciljevi rata ostvareni?

Kada se analiziraju četiri zvanično postavljena cilja operacije “Epic Fury”, kritičari tvrde da nijedan nije u potpunosti ostvaren.

Iran i dalje posjeduje više od 450 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je prema procjenama dovoljno za proizvodnju između devet i jedanaest nuklearnih bombi. Postrojenje Fordow navodno je preživjelo bombardovanje jer se nalazi duboko ispod planinskog masiva, a nakon primirja iranski parlament izglasao je prekid saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, čime je međunarodni nadzor dodatno oslabljen.

Čak je i izraelski premijer Benjamin Netanyahu priznao da “još uvijek postoji nuklearni materijal i postrojenja koja moraju biti demontirana”.

Ni cilj uništenja iranskih balističkih kapaciteta nije ostvaren, jer su iranske rakete nastavile pogađati ciljeve i nakon primirja, uključujući napade na američke brodove u Hormuškom moreuzu tokom maja 2026. godine.

Hezbollah, Huti i mreža IRGC-a nastavili su djelovati, dok konačni sporazum kojim bi Iran odustao od nuklearnog programa nije postignut. Pregovori su nastavljeni i nakon rata, a Donald Trump navodno je iranski prijedlog sporazuma opisao kao “komad smeća”.

Rat koji otvara nova pitanja

Prema dostupnim podacima američko ratno zrakoplovstvo tokom operacije izvelo je gotovo 13.000 borbenih misija i pogodilo više od 5.500 ciljeva. Ipak, istovremeno su izgubljene desetine aviona, pogođene američke baze u sedam država, iscrpljene zalihe projektila i otvorena ozbiljna pitanja o ranjivosti američke vojske.

Kritičari smatraju da je najveća priča ovog rata zapravo ono što Washington nije mogao priuštiti da izgubi u eventualnom nastavku sukoba. Jer ukoliko bi rat bio nastavljen sa iranskim iskustvom u praćenju američkih letjelica, dokazanim sposobnostima obaranja dronova i iscrpljenim američkim arsenalima, sljedeći gubici mogli su biti znatno veći.

Upravo zbog toga, smatraju pojedini analitičari, u Washingtonu je donesena odluka da se sukob zaustavi prije nego što cijena postane još viša.