Poplave i odroni u Donjoj Jablanici postavljaju pitanje uloge države u zaštiti vjerske baštine i odgovornosti Islamske zajednice.
Poplave i odroni koji su nedavno pogodili Donju Jablanicu, gdje je oštećen vjerski objekat, otvorili su pitanje odgovornosti države i vjerskih zajednica za očuvanje i zaštitu vjerskih objekata u situacijama prirodnih katastrofa. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZ BiH) ima pravo očekivati od države da pruži pomoć u sanaciji šteta na vjerskim objektima, ali istovremeno, važno je razjasniti ko snosi odgovornost za zaštitu tih objekata u svakodnevnim okolnostima i tokom kriznih situacija.
Ustavna prava i obaveze države
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vjerske zajednice, uključujući IZ BiH, imaju pravo na slobodu vjeroispovijesti, a država je dužna osigurati zaštitu kulturne i historijske baštine, koja uključuje i vjerske objekte. Država stoga ima obavezu da štiti vjerske objekte u kontekstu općih zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa. Međutim, ovo ne znači da je država isključivo odgovorna za sanaciju šteta na vjerskim objektima, naročito ako su ti objekti u privatnom vlasništvu, kao što je slučaj sa džamijama.
Očuvanje kulturne baštine i zaštita vjerskih objekata
Mnogi vjerski objekti, među kojima se nalaze i džamije, imaju ne samo vjerski, već i kulturni značaj, jer predstavljaju važan dio kulturno-historijskog naslijeđa. Za takve objekte, koji su često stari i vrijedni, država ima dodatnu odgovornost da ih zaštiti, naročito kada su izloženi prijetnjama poput poplava ili odrona. U takvim situacijama, država može biti uključena u pružanje pomoći kroz različite oblike podrške, uključujući finansijska sredstva, tehničke savjete ili čak logističku pomoć.
Primarna odgovornost Islamske zajednice
Unatoč obavezama koje država ima prema očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa, Islamska zajednica, kao vlasnik svojih objekata, ima primarnu odgovornost za održavanje tih objekata. To uključuje brigu o njihovoj zaštiti i održavanju, kao i odgovornost za sanaciju šteta koje se mogu dogoditi u svakodnevnim okolnostima. U slučaju prirodnih nepogoda, kao što su poplave ili odroni, IZ BiH može biti primorana da se obrati vlastima kako bi dobila pomoć u sanaciji objekata koji su oštećeni ili uništeni.
Saradnja u kriznim situacijama
Kada prirodne nepogode poput poplava i odrona oštete vjerske objekte, važno je da postoji dobra saradnja između vjerskih zajednica, lokalnih vlasti i državnih institucija. Iako je odgovornost za očuvanje objekata primarno na vjerskim zajednicama, u vanrednim situacijama, kada su potrebna veća sredstva ili stručna pomoć, država bi trebala pružiti podršku. To uključuje pružanje sredstava za obnovu oštećenih objekata, podršku u organizaciji pomoći i obnovi, ali i pružanje pravne pomoći kako bi se ubrzali postupci obnove i sanacije.
U konačnici, odnos između države i Islamske zajednice u BiH u kontekstu zaštite vjerskih objekata treba biti zasnovan na saradnji i uzajamnom razumijevanju. Država je obavezna pružiti podršku u kriznim situacijama, dok Islamska zajednica ima odgovornost za brigu o svojim objektima. Ova saradnja je ključna za očuvanje kulturne i vjerske baštine, te za osiguranje da vjerski objekti, kao važan dio identiteta zajednice, budu sačuvani za buduće generacije.
