Predstavnik Hrvatske u UN-u pridružio se kritikama na račun visokog predstavnika Schmidta, tvrdeći da je hrvatska zajednica “najranjivija” u BiH i da je izvještaj “neizbalansiran”.

Na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, posvećenoj Bosni i Hercegovini, predstavnik Republike Hrvatske Hrvoje Ćurić Hrvatinić izazvao je burne reakcije izjavama koje su mnogi ocijenili kao još jedan udarac Bosni i Hercegovini iz susjedne države.

Ćurić Hrvatinić je, uz podršku Rusije, Kine i Srbije, kritikovao visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da njegov posljednji – 67. po redu – izvještaj nije pružio izbalansiran uvid u stanje u zemlji, posebno kada je riječ o položaju hrvatskog naroda, za koji je kazao da je „najranjivija zajednica“ u BiH.

– “Hrvatska dijeli zabrinutost zbog aktuelne političke krize u BiH i poziva sve političke aktere da poštuju ustavni poredak, suverenitet zemlje i principe nediskriminacije svih konstitutivnih naroda i ostalih,” rekao je Ćurić Hrvatinić.

U svom izlaganju pozvao je na snažniji diplomatski angažman kako bi se deeskalirala trenutna kriza i omogućilo funkcionalno djelovanje institucija. No, njegova istovremena kritika visokog predstavnika i insistiranje na posebnom tretmanu hrvatske zajednice ostavljaju prostora za pitanje – da li Hrvatska zaista podržava jedinstvenu i funkcionalnu BiH ili koristi međunarodne forume za plasiranje vlastitih političkih stavova?

– “Hrvatska cijeni mandat i postignuća visokog predstavnika, ali smatramo da je izvještaj trebao biti izbalansiraniji, naročito kada su u pitanju Hrvati,” istakao je.

Također je naglasio da je izborna reforma pitanje od najvećeg prioriteta i da samo rješenja koja eliminišu “sistemsku diskriminaciju” mogu donijeti trajnu stabilnost Bosni i Hercegovini.

Na kraju je izrazio podršku evropskom putu BiH, istakavši da je to “najbolji okvir za mir i prosperitet”.

Ovakav nastup hrvatskog predstavnika, u savezništvu sa državama koje već godinama podrivaju suverenitet i stabilnost BiH, doživljen je u dijelu domaće javnosti kao još jedan pokušaj da se preko međunarodnih institucija nametnu parcijalni interesi, nauštrb cjelovite i funkcionalne države.