Nakon otvorenog razgovora sa savjetnicom gradonačelnika Lukavca, Samelom Hodžić, pojašnjeno nam je da gradovi i općine FBiH nisu inicirali niti su bili uključeni u izradu Prednacrta zakona o vodnim uslugama

Nakon nastavka 6. redovne sjednice Gradskog vijeća Lukavac i izlaganja savjetnice gradonačelnika, gospođe Samele Hodžić, pod snažnim utiscima onoga što je izneseno u vezi s Prednacrtom Zakona o vodnim uslugama, na našem portalu objavili smo više tekstova u kojima smo ukazali na brojne spornosti i moguće kršenje osnovnih ljudskih prava. Posebno smo naglasili kako se ovaj zakon kosi s Poveljom UN-a o ljudskim pravima, konvencijama Evropske unije, ali i sa nekoliko zakona u Federaciji BiH – među kojima posebno izdvajamo Zakon o obligacionim odnosima FBiH i Zakon o koncesijama FBiH, pa čak i sa samim Ustavom države Bosne i Hercegovine i Ustavom FBiH.

Nedugo zatim, LuPortal je gospođi Hodžić uputio email sa molbom za pojašnjenja i upitima o ulozi Saveza gradova i općina FBiH u procesu izrade pomenutog zakona, kao i pitanjima vezanim za samu inicijativu i tijek izrade Prednacrta.

Ubrzo smo od savjetnice Hodžić dobili poziv da lično dođemo u Gradsku upravu Lukavac kako bismo dobili odgovore na sva pitanja koja nas zanimaju – što smo i učinili. Urednik našeg portala, u skladu sa prethodnim dogovorom, posjetio je kancelariju gospođe Hodžić. U vrlo otvorenom razgovoru, gospođa Hodžić nam je predočila sve informacije kojim je raspolagala u datom trenutku.

Ovim putem poštovani čitatelji te informacije prenosimo i Vama:

Grad Lukavac nije učestvovao u izradi Zakona

Prva i možda najvažnija stvar koju treba jasno istaći jeste da Grad Lukavac nije učestvovao u iniciranju niti u izradi ovog Prednacrta zakona.

Prema riječima gospođe Hodžić, razvoj događaja tekao je ovako:

  • Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pristupilo je izradi Prednacrta Zakona o vodnim uslugama.
  • Nakon što je Prednacrt završen, poslat je Savezu općina i gradova u Federaciji BiH koji to prosljeđuje lokalnim zajednicama sa ciljem da daju svoje mišljenje.
  • Nijedan grad niti općina, pa tako ni Grad Lukavac, nisu našli ništa sporno u tom zakonu i niko nije dao ni jednu primjedbu na Prednacrt.

Po našem mišljenju, ovaj zakon lokalnim zajednicama daje (ne)zakonito pravo da apsolutno i neprikosnoveno raspolažu svakom kapljicom vode i da je naplaćuju – što može objasniti zašto niko od njih nije postavio nikakve kritičke primjedbe.

Izjava savjetnice gradonačelnika

  • “Mišljenja sam da pripajanje mjesnih vodovoda Javnim komunalnim preduzećima ide u prilog građanima. Primjer su mjesni vodovodi u Gradu Lukavcu koji su u većini slučajeva u jako teškoj finansijskoj situaciji zbog čega građani imaju otežano snadbijevanje vodom.” – kaže savjetnica Hodžić.
  • “Ono što je sporno kada se povežu Prednacrt Zakona o vodnim uslugama i Zakon o vodama Tuzlanskog kantona ”Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 11/08, 12/20 je član:
    Član 45.
    (Javni bunar i javna česma)
    (1) Javni bunar je vodni objekat za snabdijevanje vodom za piće sa odgovarajućom zaštitnom zonom i odgovarajućim uređajima, koji služi za snabdijevanje vodom za piće najmanje dva domaćinstva.”
  • “Pitanje je šta se smatra pod pojmom dva domaćinstva? To je itekako potrebno razjasniti prije usvajanja Prednacrta Zakona o vodnim uslugama.”
    zaključuje svoju izjavu savjetnica gradonačelnika za naš portal.

Da li je zakon u cjelosti zakonit?

U vezi sa zakonitošću ovog Prednacrta – odnosno sa njegovom usklađenošću sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, drugim zakonima u Federaciji i državi BiH, te međunarodnim dokumentima – istražili smo kako funkcioniše slanje zakonskih prijedloga na ocjenu.

Došli smo do sljedećih saznanja:

  • Gradovi i općine nisu zakonski obavezni da uključe pravnike kada daju mišljenje o prednacrtu zakona, ali je to preporučljivo radi pravne sigurnosti.
  • Iako zakon ne traži pravnu ocjenu od lokalnih zajednica, odgovorne općine i gradovi obično angažuju pravne stručnjake kako bi provjerili usklađenost sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, zakonima i pravima građana.

Ključno:

  • Prednacrt zakona izrađuje nadležno ministarstvo, u ovom slučaju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
  • Slanje prednacrta općinama i gradovima radi konsultacija je dobra praksa.
  • Mišljenje lokalnih zajednica nije zakonski obavezno, niti mora uključivati pravnu analizu, ali može sadržavati komentare, prijedloge i upozorenja.
  • Pravu pravnu ocjenu kasnije daju Federalno ministarstvo pravde, Vlada Federacije BiH i ustavno-pravna komisija Parlamenta FBiH.

Zaključno, iako lokalne zajednice nisu obavezne da dostavljaju mišljenje uz angažman pravne službe – to bi svakako bilo odgovorno i razumno, naročito kada se radi o zakonima koji zadiru u nadležnosti lokalnih vlasti ili prava građana.

Zaključci nakon razgovora

Na osnovu razgovora sa gospođom Samelom Hodžić, zaključujemo sljedeće:

  1. Grad Lukavac, kao ni bilo koji drugi grad ili općina u Federaciji BiH, nije inicirao donošenje ovog zakona.
  2. Grad Lukavac, kao ni bilo koji drugi grad ili općina, nije učestvovao u izradi ovog zakona.
  3. Grad Lukavac, kao ni bilo koji drugi grad ili općina, nije dao nijednu primjedbu na Prednacrt Zakona o vodnim uslugama.
  4. Savjetnica gradonačelnika nije učestvovala u izradi Prednacrta Zakona o vodnim uslugama.

Naše istraživanje se nastavlja na drugim adresama

Uzevši sve ovo u obzir, i u svjetlu novih saznanja, LuPortal nastavlja s istraživanjem.

Fokus naše osttage se usmjerava na upite prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarsvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK, od kojih očekujemo dadatna pojašnjenja – a oosebno od Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice TK u vezi Člana 45. Zakon o vodama Tuzlanskog kantona koji definiše šta su “Javni bunar i javna česma” i koji u vjelosti glasi:

Član 45.
(Javni bunar i javna česma)
(1) Javni bunar je vodni objekat za snabdijevanje vodom za piće sa odgovarajućom zaštitnom zonom i
odgovarajućim uređajima, koji služi za snabdijevanje vodom za piće najmanje dva domaćinstva.
(2) Javna česma je vodni objekat za snabdijevanje vodom za piće sa odgovarajućom zaštitnom zonom i
odgovarajućim uređajima koji služi za snabdijevanje vodom za piće stanovnika naselja izvan gradskog,
odnosno općinskog centra i prolaznika.
(3) Javna česma može biti izgrađena i na području gradskog, odnosno općinskog centra.

Ako dobijemo odgovore – objavićemo ih.
Ako ne dobijemo – objavićemo i to.

A one koji se odluče na ignorisanje javnosti i medija – prozvaćemo javno.