Naglo zatopljenje nakon hladnog perioda predstavlja fiziološki šok za tijelo koje još nije razvilo mehanizme za hlađenje, za razliku od ljetnih vrućina na koje se organizam postepeno prilagodi.

Dolaskom toplijih dana mnogi s olakšanjem dočekuju sunce i više temperature. Međutim, kada nakon duže zime i kišnog proljeća temperature zraka naglo porastu – recimo sa 12 na 28 stepeni u samo nekoliko dana – naš organizam to ne doživljava isto kao kada ljetne vrućine postupno dolaze tokom juna i jula. Razlog tome leži u adaptaciji tijela na promjene vanjske temperature, što je proces koji zahtijeva vrijeme.

Šok za organizam

Nakon zime, ljudsko tijelo je prilagođeno na niže temperature. Mehanizmi termoregulacije su u tom periodu “podešeni” da čuvaju toplotu. Kada temperatura zraka naglo poraste, organizam ne stiže da se prilagodi novim uslovima, što može izazvati niz simptoma – od umora, vrtoglavice i glavobolje, pa sve do naglih skokova krvnog pritiska i problema sa srcem kod hroničnih bolesnika.

Kao i kod svakog sistema, promjene koje su nagle i bez pripreme, predstavljaju opterećenje. Znojenje – osnovni mehanizam hlađenja tijela – tada još nije efikasan, jer tijelo nije razvilo punu sposobnost da se na visoke temperature odgovori na odgovarajući način.

Ljeti je drugačije

Sasvim drugačije stanje imamo u julu ili avgustu, kada temperature pređu 30 stepeni, ali tijelo je tada već prošlo kroz proces postepene aklimatizacije. Tokom proljeća, kako dani postaju duži i topliji, tijelo se postupno privikava na porast temperature. Počinje efikasnije da reguliše toplotu kroz znojenje, krvni sudovi se lakše šire kako bi se oslobodila toplota, a i hormonski balans se prilagođava ljetnom režimu.

Dakle, visoka temperatura ljeti nije nužno manji izazov za tijelo, ali je razlika u tome što se organizam već adaptirao. Sličan primjer imamo i kod ljudi koji iznenada otputuju iz hladnijih krajeva u tropske – iako je temperatura ista kao u ljeto, reakcije organizma mogu biti burnije upravo zbog nedostatka adaptacije.

Ko je najosjetljiviji?

Posebno osjetljive grupe su starije osobe, djeca, hronični bolesnici (npr. srčani i plućni bolesnici), ali i ljudi koji rade fizičke poslove na otvorenom. Kod njih može doći do pojačanih simptoma poput gubitka energije, pojačanog znojenja, iscrpljenosti, pa i dehidracije.

Ljekari savjetuju da se u danima naglih temperaturnih skokova izbjegava izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana, unosi više tečnosti, hrani lagano i oblači u svjetlu i prozračnu odjeću.

Zaključak

Naglo zatopljenje nakon hladnog perioda ne treba shvatati olako – to je stres za tijelo koji može imati posljedice, posebno kod ranjivih grupa. Iako su temperature iste kao ljeti, organizam ih osjeća mnogo intenzivnije zbog izostanka postepene prilagodbe. Zato je važno da budemo pažljivi prema svom tijelu i damo mu vremena da se privikne na nove uslove – jer naše zdravlje ne ovisi samo o vremenskoj prognozi, već i o načinu na koji se s njom nosimo.