admin
Da li je „Novinarska i medijska regata“ bila samo promocija turističkog potencijala Modraca ili i nešto malo više u kontekstu skorih izbora? Dok se javnosti predstavljaju površinske ljepote jezera, ostaju otvorena pitanja o zagađenju, višemetarskim naslagama mulja i neispunjenim obećanjima o njegovom čišćenju.
Izgradnja plaže na jezeru Modrac je započeta još dok je trajao rat. Idejni tvorac tog projekta je bio bivši načelnik opine Lukavac, rhm. Sead Hasanhodžić. Izgradio je i branio je od napada.
Na Jezeru Modrac juče je održana „Novinarska i medijska regata“, događaj zamišljen kao promocija turističkih, sportskih, prirodnih i gastronomskih potencijala ovog prostora.
I zaista, jezero Modrac ima ogroman turistički potencijal.
Ali problem je što o tom potencijalu slušamo deceniju, dok istovremeno gotovo jednako dugo slušamo upozorenja o zagađenju, mulju, otpadnim vodama i narušenom ekološkom stanju akumulacije. Za upozorenja su dolazila i sa najviših političkih pozicija u Gradu – obično kada je to politički bilo pogodno.
Zato se nakon još jedne promocije nameće jednostavno pitanje:
Da li je jezero Modrac prvo trebalo očistiti i urediti, pa ga onda promovirati kao turističku destinaciju?
Ipak, ozbiljan turizam ne počinje promotivnim događajem – počinje uslovima koje jedna destinacija mora imati.
Od „bosanskog mora“ do ekološkog problema
Modrac je nekada bio jedno od najpoznatijih izletišta i kupališta Tuzlanskog kantona. Zbog svoje veličine i položaja često je nazivan „bosanskim morem“.
Ali paralelno sa poslijeratnim razvojem smještajnih, ugostiteljskih, hotelskih i drugih kapaciteta na njegovoj samoj obali, te porastom rudarskih aktivnosti u slivu, rasli su i problemi na koji je decenijama (samo) upozoravano.
2017. godine Al Jazeera Balkans objavila je članak pod naslovom „Modračko jezero na rubu ‘baruštine’“, u kojem se govorilo o narušenom kvalitetu vode, zapuštenim obalama i višegodišnjem pritisku na ovaj ekosistem.
Godinu kasnije ponovo se upozoravalo na industrijske i komunalne otpadne vode koje završavaju u jezeru, kao i na činjenicu da je za povratak Modraca u nekadašnje stanje potreban ozbiljan i dugoročan pristup.
Još jedan takav primjer je članak SodaLive pod naslovom ““Za one koji se kupaju u Modračkom jezeru slobodno možemo reći da su ludi!” kada je citiran ekspert za pitanja turizma i očuvanje prirodnih ljepota, Zoran Bibanović.
Problem, dakle, nije nov, i nije ga moguće riješiti jednom turističkom manifestacijom.
Šta se nalazi na dnu Modraca?
Jedan od najvećih problema Modraca jeste sediment koji se decenijama taloži na dnu akumulacije.
Aktuelni gradonačelnik Lukavca Edin Delić više puta je govorio o ogromnim količinama mulja u jezeru, navodeći da na pojedinim mjestima postoje višemetarske naslage.
Još ranije je upozoravao da je veliki dio zapremine jezera ispunjen sedimentom i da industrijske i komunalne otpadne vode predstavljaju ozbiljan pritisak na akumulaciju.
Ne možemo a da ne pomenemo članak SodaLive od 24. augusta 2014. godine, pod naslovom “Edin Delić: Pet do dvanaest za branu Modrac” kada je nakon poplava koje su pogodile područje tadašnje općine Lukavac, za taj portal pisao Edin Delić, tadašnji načelnik Općine Lukavac, i iz kojeg želimo da Vam prenesemo par citata:
– “Od njene izgradnje i punjenja jezera prošlo je pola vijeka, a intenzivna destrukcija i zapostavljanje Modračkog jezera posebno je izražena posljednjih 30 godina. Gotovo polovina zapremine jezera ispunjena je muljem“
Tom prilikom je “nacional-socijalističke postratne vlasti (SDA je vladala u Lukavcu u ratu i nakon rata) koje su uništavale sve čega su se dotakle” optužio da su glavni krivci.
Juče su predstavnici tih “nacional-socijalista” iz SDA (sa kojom je Edin Delić danas u koaliciji) nasmijani i uz pjesmu plovili u čamcima po jezeru Modrac.
U članku od naslovom “Jezero Modrac – vodeni biser Tuzlanskog kantona” objavljenim na web portalu STAV, između ostslog, Edin Delić je rekao:
– “Iako je došlo do značajne promjene stava većine stanovništva naspram jezera, pa se ono zaobilazi u širokom luku zbog nečistoće vode, mislim da to nije toliki problem, koliki je problem nedostatak brige. … Ne negiram priče o teškim metalima u vodi i o kontaminaciji organskim polutantima, manganom koji je prisutan, ali nije obim zagađenja toliki koliko mi okrećemo leđa jezeru. Ljudi koji imaju čamce i skutere svjedoče da na središnjem dijelu jezera, gdje je izmjena vode intenzivnija, stanje uopće nije loše kao što se navodi”
U zvaničnim planskim dokumentima Tuzlanskog kantona (Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005–2025 – Projekcija prostornog razvoja, Prostorni plan TK za period 2025–2045. – telstuslni dio, i Službene novine Tuzlanskog kantona br. 14/2023 – službeni PDF) navodi se da je kod separacije Rudnika mrkog uglja Banovići postojao problem tretmana muljevitih voda, uz upozorenje da ugljena prašina iz tih voda završava u sistemu Oskova–Spreča–Modrac, što znači da su rudarske aktivnosti jedan od faktora koji opterećuju ovaj sistem.
Od Truxora do danas – 9 godina obećanja
Posebno zanimljiv dio ove priče vezan je za 2017. godinu.
Tada je na Modracu predstavljena švedska amfibijska mašina Truxor, kao moguće rješenje za čišćenje jezera.
Edin Delić je tada govorio o mogućnostima koje ova mašina pruža – čišćenje obale, uklanjanje vegetacije, ali i radove na sedimentu, odnosno kopanje do nekoliko metara ispod površine vode.
Tada se govorilo i o ogromnim količinama nanosa.
To se pominjalo se u članku Radio-televizije Lukavac od 23.02.2021. godine, pod naslovom “Količina nanosa u akumulaciji Modrac iznosi 15.025.121 m3” pomenut je broj od oko 15 miliona kubnih metara sedimenta.
Postojale su ideje da se dio materijala iskoristi za uređenje prostora oko jezera, pa čak i za stvaranje novih sadržaja (otoka) koji bi povećali turističku vrijednost Modraca.
Zvučalo je kao početak ozbiljne revitalizacije, ili kao bajka – ali Modrac nikada od tada nije očišćen.
A šta je za svo to vrijeme trebqlo uraditi:
Godine prolaze, obećanja ostaju
Od predstavljanja Truxora prošlo je devet godina – ništa nije urađeno. U međuvremenu su se mijenjali projekti, najave i pristupi, ali osnovni problem ostao je isti: potreba sanacije, čišćenja, uređenja obale i stvaranja novih turističkih sadržaja.
A onda dolazi 2026. godina i „Novinarska i medijska regata“.
Slika je lijepa: čamci na jezeru, čista površina jezera ka njegovoj sredini, promocija prirode, turistički potencijal, …
Ali između te slike i stvarnosti postoji ozbiljan jaz, jer turistička destinacija nije samo ono što se vidi na fotografiji: To je i ono što se nalazi ispod površine.
Regata ili politički marketing?
Postoji, međutim, još jedan aspekt ove priče koji se ne može zanemariti.
Tajming, način organizacije i medijska pažnja koja je pratila „Novinarsku i medijsku regatu“ otvaraju prostor za pitanje da li je ova manifestacija bila samo turistička promocija ili i dio šire političke komunikacije.
Uzimajući u obzir da se nalazimo u periodu približavanja Općih izbora 2026. godine, teško je ignorisati utisak da je riječ o vrlo vješto zamaskiranoj, preuranjenoj predizbornoj kampanji, u kojoj se tema od javnog interesa – turistički potencijal Modraca – koristi kao okvir za stvaranje pozitivne političke slike.
U tom kontekstu posebno se postavlja pitanje uloge Turističke zajednice Lukavac, lokalnih medija, ali i političkih aktera koji su učestvovali u ovoj priči.
Umjesto da javnost dobije prvenstveno odgovore o tome šta je urađeno na čišćenju jezera, rješavanju problema zagađenja i realizaciji ranijih obećanja, fokus je ponovo, po ko zna koji out, prebačen na “šuplju” promociju potencijala koji još uvijek čeka da bude pretvoren u stvarnost.
Zbog toga se ne može ignorisati ni utisak da su Turistička zajednica Lukavac, lokalni mediji, ali i pojedini politički akteri, svjesno ili nesvjesno iskorišteni kao dio promotivnog okvira jedne predizborne političke “išaret” poruke.
Naravno, sama činjenica da je događaj održan u izbornoj godini nije dokaz da predstavlja predizbornu kampanju niti dokaz kršenja izbornih pravila, ali kombinacija tajminga, političkog konteksta, načina promocije i činjenice da se godinama ponavljaju ista (nikada ispunjena) obećanja o revitalizaciji Modraca prirodno otvara pitanje:
Da li se javnosti ovog puta zaista pokazuje put ka revitalizaciji jezera ili se ponovo promovira potencijal koji još uvijek nije pretvoren u stvarnost?
Prvo jezero Modrac vratiti sebi
Jezero Modrac treba razvijati, to nije sporno, ali redoslijed mora biti drugačiji.
Ozbiljna turistička politika trebala bi početi od:
- kontrole i zaustavljanja dotoka zagađenih voda,
- rješavanja kanalizacije i otpadnih voda;
- sistemskog uklanjanja otpada,
- plana uklanjanja i zbrinjavanja sedimenta,
- uređenja obale,
- jasnih pravila gradnje,
- infrastrukture za turiste,
- pješačkih i biciklističkih staza,
- uređenih pristaništa i sigurnosti na vodi,
Tek nakon toga dolazi ozbiljna turistička promocija, jer teško je prodavati turistički proizvod koji još uvijek čeka osnovne uslove.
Jezeru Modrac ne treba još jednu kampanju – ono treba plan.
Nakon svih ovih godina najvažnije pitanje je vrlo jednostavno:
Hoćemo li i narednu deceniju pričati o potencijalu Modraca, snimati se i wlikati – ili ćemo konačno početi stvarati stvarnost u kojoj taj potencijal postoji?
LuPortal
